17. listopada u 10 sati održana je svečana komemoracija povodom smrti Predraga Golla(1931.-2016.) u Domu Dragutina Tadijanovća.
17. listopada u 10 sati održana je svečana komemoracija povodom smrti Predraga Golla(1931.-2016.) u Domu Dragutina Tadijanovća.
U osamdeset petoj godini umro je Predrag Goll, akademski slikar (Pisarovina, 15. X 1931- 13-X 2016). Gimnaziju u Slavonskom Brodu je maturirao 1952. godine Na zagrebačkoj ALU diplomiralo je slikarstvo u klasi prof. Đure Tiljka a slikarsku specijalku pohađao je kod Antuna Mezdjića. Do 1963. djeluje kao slobodni umjetnik. Od 1963. do 1968. godine kustos-restaurator-konzervator u Galeriji slika u Osijeku. 1963.-1964 na specijalizaciji je u Restauratorskom zavodu JAZU(HAZU) u Zagrebu.
1968-1975. u Centru za kulturu R.S. „Božidar Maslarić“ u Osijeku vodi Galeriju „Zodijak“ koju je i utemeljio.
1975.-1991. godine direktor je Galerije likovnih umjetnosti u Osijeku. Projekti i realizacije unutar toga razdoblja opće su prihvaćeni, kako zbog svojih inovativnih (Mađarska avangarda, Julije Knifer, Gorgona i poslije, Đuro Seder. Primjeri primarnog i analitičkog slikarstva, Leo Junek, Slavko Kopač, Mlada berlinska umjetnost i dr.) tako i zbog povijesno -umjetničkih razloga(Autoportret u novijem hrvatskom slikarstvu, Mrtva priroda u novijem hrvatskom slikarstvu , Likovna figura u novijem hrvatskom slikarstvu, Ivan Tišov, Bela Čikoš Sesija, Franz Jaschke, Friedrich Overbeck, Vladimir Becić, Izidor Kršnjavi, Vilko Gecan, Marijan Detoni, Adolf Waldinger, Hugo Condrad Hotzendorf, Ivan Meštrović, Petar Smajić, Dragan Beraković, Dragan Melkus, Ivo Dučić, Ivan Heil, Likovna umjetnost Osijeka 1900.-1945. i dr.).Pokretač je edicija monografija Waldingera i Hotzendorfa.
Jedan je od začetnika izložbi _Biennale Slavonaca i Memorijal Ive Kerdića, Triennale suvremene hrvatske medalje i plakete.
Među začetnicima je osnivanja spomen galerije Ivana Meštrovića u Vrpolju.
1980. sudjeluje u osnivanju i radu umjetničkih kolonija:akvarelističke kolonije „Sava“ u Slavonskom Brodu, BUK-a Baranjske umjentničke kolonije u Belom Manastiru i „Slavinog proljeća“ na Ozlju.
Među inicijatorima je za postavljanje spomenika Miroslavu Krleži, Augustu Cesarcu, Franji Krežmi, Pablu Picassu u Osijeku, Matiji Gupcu u Piškorevcima i Stjepanu Radiću u Starim Perkovcima, Vladimiru Filakovcu, Đuri Pilaru, Ivanu Domcu i Anti Starčeviću u Slavonskom Brodu.
Od siječnja 1992. do travnja 1997. voditelj je galerijskog odjela Muzeja Brodskog Posavlja i vodi akvarelističku koloniju „Sava“ i organizira projekt „10 suvremenih hrvatskih umjetnika“( kipke, Delimar, Jerković, Rakoci, Maračić, Ivančić, Stilinović, Demur, Cvjetanović, Petercol). 1995. godine imenovan je privremenim ravnateljem novoosnovane Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda koja je utemeljena donacijom djela Branka Ružića rodnom gradu. Kao prvi ravnatelj, pri Galeriji umjetnina osniva Kabinet akvarela, jedinstvenu instituciju u Hrvatskoj koja prikuplja radove nastale akvarelom. Jezgro fundusa čini zbirka radova koja je nastajala na koloniji „Sava“. Pokreće i niz izložaba pod nazivom „Suvremeni hrvatski akvarel 19. i 20. stoljeća“, a uz suradnju sa karlovačkim Gradskim muzejom, 1998. pokreće projekt Hrvatskog triennala akvarela čija je sedma izložba otvorena ove godine. Uz sve to stvara neumorno radove u tehnici koja je obilježila njegov život i njegov opus, a to je akvarel. Njegove akvarelističke realizacije svjedoče o vrlo visokoj umjetničkoj razini i vrlo je malo hrvatskih suvremenih autora koji su stvorili takvo kompleksno djelo u ovome mediju. Bio je članom Hrvatskog društva likovnih umjetnika i iza sebe ima velik broj izložaba bilo samostalnih ili kolektivnih. Uvršten je u:Enciklopediju hrvatske umjetnosti, Likovni leksikon Jugoslavije, Hrvatski leksikon i Hrvatski biografski leksikon. Za svoj rad kao likovi umjetnik primio je nekoliko nagrada i priznanja.
U utorak, 25. listopada u 19:30 otvara se izložba Branko Ružić – skulpture i gvaševi u Muzeju grada Kaštela,Dvorac Vitturi, Kaštel Lukšić. Izložba je to nastala međumuzejskom suradnjom Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda i Muzeja grada Kaštela. Koncept izložbe, odabir radova i predgovor u katalogu napisala je viša kustosica Galerije umjetnina, voditeljica Galerije Ružić Romana Tekić, dok likovni postav i uvodnu riječ u katalogu potpisuje viša kustosica Mirela Duvnjak iz Muzeja grada Kaštela.
Želeći ovom izložbom predstaviti opus Branka Ružića likovnoj publici Grada Kaštela, odlučili smo se za radove koji su zastupljeni u stalnom postavu Galerije Ružić u Slavonskom Brodu kao i one iz čuvaonice, nastojeći izabrati nekoliko radova iz svake faze Ružićevog umjetničkog opusa; od ranog portreta Ružićevog oca u bronci iz 1956., preko antologijskih radova iz kasnih šezdesetih i ranih sedamdesetih godina prošloga stoljeća (Vale i Dali), do radova nastalih devedesetih godina, u zadnjem desetljeću Ružićevog života, kada je zbog narušenog zdravlja drvo i terakotu zamijenio kaširanim papirom (Dalj V, Kiša u Rovinju). Svima im je zajednička duhovitost, zaigranost u interpretaciji motiva i optimizam koji zrači iz svakog kutka umjetnikovog kiparskog i slikarskog svijeta.
Izložba će ostati otvorena do 1. prosinca.
Jučer je svečano otvorena izložba 7. hrvatskog triennala akvarela. Projekt započet u suradnji sa Gradskim muzejem grada Karlovca doživio je i svoje sedmo izdanje. Prvi hrvatski triennale akvarela imao je premijeru prije 18 godina u Karlovcu i pokazao se iznimno dobro zamišljenim izložbom jer osigurava za slikare akvareliste mogućnost izlaganja radova na nacionalnoj izložbi. Medij akvarela svojim jedinstvenim osobinama izborio je svoje mjesto među brojnim drugim medijima i premda je oduvijek bio od pomalo rubnog interesa za slikare, likovna scena bez njega bila bi fragmentarna. Brojni hrvatski autori premda glavninu svoga opusa realiziraju u drugim medijima, prije svega onome uljanome ili akrilu, imaju i dionice svoga opusa odrađene u akvarelu i to ne samo kao skice ili pripremne radnje već kao zaokružena djela. Radovi umjetničkih doajena Murtića, Jakelića, Reisera, Haramije, Sablića,Rajkovića,Antolčića, Janjića izloženi na prvim triennalima jasno pokazuju da njihovi akvareli nisu bili plod nespretnih pokušaja ili slučajnosti već rezultat dugogodišnjeg i kontinuiranog bavljenja ovim medijem. Za mlađe autore triennale pruža mogućnost da na žiriranoj izložbi pokažu svoju spretnost i znanje u mediju koji ne trpi kolebljivu ruku. Upravo su na ovom 7. triennalu članovi stručnog žirija jednoglasno izabrali rad akademske mlade i nagrađivane slikarice Ivone Jurić“Počeci i krajevi u svakom vrtu” kao najbolji rad triennala, a posebnu pohvalu dobio je slikar Matko Trebotić za rad “Svjetlost mediterana”, dok je Vatroslav Kuliš dobio otkupnu nagradu Galerije umjetnina grada Sl. Broda za akvarel „Centripetalna fuga.“ Slavonskobrodska Galerija umjetnina u svojem Kabinetu akvarela sustavno prikuplja akvarelistička djela i ne postoji druga slična institucija u Hrvatskoj koja raspolaže u svojem fundusu takvu zbirku suvremenih hrvatskih autora. Dugoročno na ovu žiriranu triennalnu izložbu mogu računati svi oni koji slikaju akvarel u Hrvatskoj, a karlovački Gradski muzej i Galerija umjetnina grada Sl. Broda odavno su postali prepoznatljivi među likovnjacima i likovnom publikom po ovoj manifestaciji posvećenoj jednom sjajnom slikarskom mediju. Izložba koja je otvorena 15. rujna ostaje otvorenom do 15. studenoga 2015. godine. Izložbu je otvorio dogradonačelnik grada Sl.Broda Hrvoje Andrić. Među izlagačima se nalazi i ne mali broj brodskih slikara i na tu činjenicu možemo bit posebno ponosni jer akvarel u Brodu živi jako dugo, kako među slikarima tako i sa likovnom publikom zahvaljujući upravo nekim velikim likovnim i pedagoškim imenima.
Nema slika u ovoj galeriji.
U Likovnom salonu „Vladimir Becić“ 9. rujna 2016. otvorena je izložba radova 36. saziva Akvarelističke kolonije „Sava“ , a 11. rujna završio je radni dio novoga 37. saziva. Izložba prethodnog saziva 36. saziva uključila je slikare: Ati Salvara, Tihomira Razuma, Igora Zlobeca, Franu Rogića, Martu Petrinjak, Mihovila Dorotića, Danka Friščića, Dinka Domačinovića, Davora Mezaka, Davorina Radića. Izložbu je otvorio zamjenik gradonačelnika Hrvoje Andrić. U ovogodišnjem sazivu gosti su umjetnici Josip Alebić iz Osijeka , Mirko Stojić, Branimir Dorotić, Mato Jurković, Frane Radak, Marijan Richter i Petar Hranuelli iz Zagreba. Izložba ovogodišnjeg saziva biti će postavljena u lipnju slijedeće godine u Likovnom salonu „ Vladimir Becić“. Slikari su imali prilike upoznati Brod i brodsku okolicu i brodom u organizaciji Hrvatskih voda krenuti Savom do Slavonskog Kobaša gdje su posjetili rodnu kuću slikara Zdravka Ćosića….Radovi nastali na ovoj koloniji ostaju stalno pohranjeni u Kabinetu akvarela Galerije umjetnina grada Sl. Broda.
Nema slika u ovoj galeriji.
Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda i Gradski muzej Karlovac već skoro dva desetljeća organiziraju likovnu manifestaciju „Hrvatski triennale akvarela“. Hrvatski triennale akvarela je javna, žirirana , izložba najboljih hrvatskih likovnih umjetnika koji rade u likovnoj tehnici akvarela.
Kao i prijašnjih godina organizacijski odbor uputio je javni poziv umjetnicima za sudjelovanje u izložbi. Pozivu su se odazvali članovi sljedećih likovnih udruga: članovi HDLU-a Zagreb, HDLU-a Varaždin, HDLU-a Osijek, HDLU-a Vinkovci, HDLU-a Rijeka, HDLU-a Pula, HDLU-a Split, HDLU-a Dubrovnik, ULUPUH-a te mnogi drugi umjetnici iz cijele Hrvatske.
Organizacijski odbor 7.HTA predložio je članove za odbor i izbor nagrađenog djela. Članovi odbora bili su: Josip Zanki, predsjednik HDLU-a Zagreb, Iva Koerbler, povjesničarka umjetnosti i Feđa Gavrilović, povjesničar umjetnosti. Od prijavljenih 127 autora, odbor je odabrao za izlaganje njih 77. Članovi odbora jednoglasno su izabrali akademsku slikaricu Ivonu Jurić i njezin rad „Počeci i krajevi u svakom vrtu“ za najbolji rad 7. HTA.
Posebnu pohvalu dobio je akademski slikar Marko Trebotić za rad „Svjetlost Mediterana“.
Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda je dodijelila otkupnu nagradu radu Vatroslava Kuliša “Centripetalna fuga”.
Radove je fotografirao umjetnički fotograf Goran Vranić, a predgovor izložbi napisala je Iva Koerbler. Katalog, kataloške podatke i organizaciju karlovačke izložbe uredila je i vodila voditeljica Galerije „Vjekoslav Karas“, akademska slikarica, Aleksandra Goreta, dok likovni postav slavonskobrodske izložbe potpisuje Romana Tekić, voditeljica Galerije Ružić i suvremenici.
Izložba ostaje otvorena do 25. studenog 2016. godine i može se razgledati od ponedjeljka do petka od 10:30 do 13 sati i od 18 do 20 sati i subotom od 18-20.
Jedanaest autora bilo je u 36. sazivu akvarističke kolonije „ Sava“ održane u u Slav. Brodu i okolici od 26. do 28. lipnja 2016. godine.
Davor Mezak je rođen 1968. u Zagrebu. Završio je Školu primjenjene umjetnosti u Zagrebu, a na zagrebačkoj ALU diplomirao je 1995.u klasi prof Ante Kuduza. Od 1992. redovno izlaže na izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Izlagao je na više od 100 skupnih i 20 samostalnih izložbi.
Danko Friščić je rođen 1970. godine u Zagrebu, u umjetničkoj obitelji. Otac Ivo bio je jedan od značajnijih hrvatskih slikara. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti.Laureat je rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu za slikarstvo 1995.g. Godine 1999. Trenutno živi i radi u Zagrebu.
Frane Rogić rođen je u Karlovcu 9. studenoga 1973. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti 1997. u Zagrebu.
Dobitnik je nekoliko nagrada. Studijski je putovao u Austriju, Francusku, Njemačku, Veliku Britaniju, Češku, Sloveniju, Srbiju, Mađarsku i Nizozemsku.
Josip Dinko Domačinović rođen je 12.6.1969. u Offenbachu SR Njemačka. Diplomirao je slikarstvo na zagrebačkoj ALU 1969 godine u klasi profesora Đure Sedera. Izlaže od 1992. u zemlji i inozemstvu.Slobodni je umjetnik.
Igor Zlobec rođen je u Banja Luci 1970 god. Završio Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Zlatka Kauzlarića Atača.Od 1991. godine aktivno izlaže na brojnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Živi i radi u Zagrebu.
Ati Salvaro rođen je u Zagrebu 1964. Po struci je diplomirani arhitekt. Autor je spomenika braniteljima i žrtvama Domovinskog rata u Slunju. Zarana se počeo baviti fotografijom koje je izlagao u brojnim galerijama u Zagrebu, Rijeci, Zadru, Splitu i Torinu. Piše i publicira osvrte. Živi radi u Zagrebu.
Marta Petrinjak rođena je 1985. godine u Zagrebu. Maturirala je 2004.godine u klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, a violinu 2008. godine u glazbenoj školi “Ferdo Livadić” u Samoboru. Slikarstvo je diplomirala 2014. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Živi i radi u Samoboru. Izlagala je na više skupnih izlozbi.
Davorin Radić rođen je 1957. u Hrvatskoj Kostajnici. Godine 1983. diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Vasilija Josipa Jordana. Od 1983. do 1985. boravi u Majstorskoj radionici prof. Ljube Ivančića i prof. Nikole Reisera.
Mihovil Dorotić je rođen 1980.godine u Brežicama. Paralelno pohađa i završava Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu i srednju Funkcionalnu glazbenu školu (klarinet). Godine 2001. diplomira slikarstvo na ALU u klasi prof. Eugena Kokota, a 2004.god. Zaposlen kao profesor klarineta u glazbenoj školi u Zaboku.
Tihomir Razum rođen je 10. kolovoza 1984. u Zagrebu. Godine 1999. upisao je školu Primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, smjer slikarstvo. Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu upisao je 2003., odsjek za restauriranje i konzerviranje umjetnina, a diplomirao 2009. Tijekom studija i nakon diplome sudjeluje na skupnim izložbama te radi za Hrvatski restauratorski zavod.
Mato Jurković rođen je 1945. u Vođincima, između Slavonskog Broda i Vinkovaca, gradovima u kojima je proveo djetinj¬stvo, završio osnovnu i srednju školu i kao po pravilu ovdje stekao prve likovne interese (Perović, Seitz, Kern, Kopić). Iza toga Akademiju likovnih umjetnosti završava u Zagrebu 1971. (klase Mejzdić, Mujadžić, Reiser), a iste godine počinje raditi na restauratorskim radovima koji vode Ivo Gattin odnosno arhitekti A. Mutnjaković i V. Richter. Od tada je član ULUH-a odnosno HDLU-a.
U neposrednim godinama radi na restauratorskim radovima, ilustraciji i u grafičkom dizajnu, a od 1982. na Grafičkom fakultetu. Za sve vrijeme aktivno se i primarno bavi slikarstvom.
Izlagao je na mnogim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu.

U Gradskom muzeju Virovitica 12. kolovoza otvorena je izložba velikog hrvatskog kipara, slikara i likovnog pedagoga Branka Ružića. [Više]
U skopu Rokova 2016. u Gradskom muzeju Virovitica bit će otvorena izložba djela Branka Ružića iz fundusa Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda.
– Potaknuti idejom upoznati virovitičku publiku s radovima velikog hrvatskog kipara Branka Ružića i željom za međuinstitucionalnom suradnjom, zajednički projekt Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda i Gradskog muzeja Virovitica je ova izložba za Rokovo 2016. Unutar fundusa odijela Likovne zbirke Gradskog muzeja Virovitica odnosno zbirke Donacije Branislava Glumca naš muzej čuva Ružićevo djelo ˝Mati˝ (inv. br. G-2087) što otvara mogućnost poveznice s građom Galerije umjetnina SB. Prepoznajemo stručan izbor iz zbirke kustosice Romane Tekić kao zanimljiv umjetnički materijal za prezentaciju bogatog stvaralaštva Branka Ružića, te uvid u djelatnosti same Galerije. Izložba je financirana sredstvima MInistarstva kulture. – rekla je ravnateljica Gradskog muzeja Virovitica, Mihaela Kulej.
Prije punih 9 godina na današnji dan, 27.lipnja, napustio nas je naš veliki Dragutin Tadijanović. Pjesnik, koji je zadužio ne samo svoj voljeni i opjevani kraj, nego i samu Hrvatsku svojom bezvremenskom poezijom i dalje je vrlo živ; o popularnosti njegove lirike na svoj način svjedoči i stalno zanimanje stručne i najšire čitalačke publike te brojna ponovljena izdanja njegovih knjiga. Iako je skoro desetljeće prošlo kako ga nema, na broju 8 Starčevićeve ulice u Slavonskom Brodu pozvani su svi koji se žele “družiti” s Tadijom i mirisati knjige koje je i on mirisao…
Nastavkom korištenja web stranice GUGSB, pristajete na uporabu kolačića (cookies). više
Ova web stranica koristi kolačiće kako bi vam omogućila najbolje korisničko iskustvo. Klikom na "Prihvaćam" dozvoljavate uporabu kolačića.