prosinac 2017

Čast nam je pozvati Vas na otvorenje XIII Izložbe novinske fotografije, koju već tradicionalno u blagdansko vrijeme pripremamo u organizaciji našeg Ogranka. Otvorenje izložbe je sutra 28.prosinca u 19,00 sati u Likovnom salonu Vladimir Becić. Izložba se sastoji od 21 panela s ukupno 84 probrane fotografije velikog formata. Ove godine izlaže devet autora.

Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda ima čast i zadovoljstvo pozvati Vas i Vaše prijatelje na svečano otvorenje izložbe BOŽIĆNI HOMMAGE PREDRAGU GOLLU (1931. – 2016.)

Treći puta zaredom Fotoklub Kadar SB u suradnji s Galerijom umjetnina grada Slavonskog Broda organizira izložbu fotografija članova. Kao i prijašnje dvije godine, fotografije će biti postavljene u Galeriji Ružić, od 9. prosinca 2017. Izložbom ćemo ujedno obilježiti i treću godina rada našega Fotokluba.

U subotu, 9. 12. u 18h svečanim ćemo programom otvoriti izložbu.

“Fotoklub Kadar SB osnovan je 14. studenog 2014. godine, a rješenje o upisu Udruge u Registar odobreno je 15. prosinca 2014. Do sada Fotoklub broji 32 registriranih članova amatera, profesionalaca i općenito zaljubljenika u fotografiju s ciljem promicanja fotografske umjetnosti na ovim prostorima. Niz kreativnih fotografskih radionica u prostorijama Fotokluba u Centru mladih Slavonski Brod kao i radionica na raznim lokacijama u prirodi, suradnja s Fotoklubom Klik iz Svete Nedelje, humanitarne akcije i tečaj osnova digitalne fotografije za javnost, obilježili su i ovu godinu i članovima usadili u srca samo jednu ideju: biti još ambiciozniji i kreativniiji u svom stvaralaštvu. “- pišu Kadrovci.

Želite li vidjeti nešto originalno i posebno, umjetnost iz objektiva, inventuru djelovanja Fotokluba Kadar SB, pridružite nam se na dan otvorenja i svojim prisustvom uveličajte našu svečanost. Postav će biti otvoren javnosti do 26. siječnja 2018. godine, zaključno s Noći muzeja.

Izložba „Međunarodni fotografski doživljaj baštine“ u organizaciji Hrvatskog foto saveza otvorena je u „Likovnom salonu „Vladimir Becić“ u četvrtak 30. studenoga. Izložbu je otvorio zamjenik gradonačelnika prof. Hrvoje Andrić a koncept izložbe je predstavila Zlata Medak voditeljica programa Hrvatskog fotosaveza.

Izložba ostaje otvorena do 20. prosinca 2017.

Projekt „Međunarodni fotografski doživljaj baštine“ započeo je 1996. godine na inicijativu Ministarstva kulture Katalonije s ciljem usmjeravanja mladih na fotografiranje i razumijevanje baštine. Izložba uključuje radove mladih autora (do 21. godine) iz svake države sudionice. Hrvatski predstavnik, Hrvatski fotosavez, uključen je od 1998. godine od kada je sudjelovalo gotovo 4000 mladih autora s preko 25000 fotografija nastalih samostalno ili u fotoradionicama Hrvatskog fotosaveza za mlade. Od prošle godine projekt uključuje natječaj i izložbu fotografija mladih autora u svakoj zemlji članici.

Izbor radova za izložbu potpisuje Zlata Medak, voditeljica programa Hrvatskog fotosaveza za mlade. U izložbu su uvrštene fotografije 72 autora iz 30 zemalja/pokrajina svijeta: Armenija, Austrija, Azerbajdžan, Belgija, Belgija – Bruxelles, Bjelorusija, Češka Republika, Hrvatska, Kambodža, Kanada – Quebec, Kuba, Makedonija, Malta, Nizozemska, Njemačka, Oman, Poljska, Portugal, Rumunjska, Rusija, Slovačka, Slovenija, Španjolska – Aragon, Španjolska – Kastilja-La Mancha, Španjolska – Katalonija, Švicarska, Tunis, Ujedinjeno Kraljevstvo – Škotska, Ukrajina, Urugvaj.

Hrvatsku predstavljaju mladi autori: Dora Pokrivka iz Rovinja /Udruga invalida Rovinj/, Fran Glad iz Palovca /OŠ T. Goričanca, Mala Subotica/, Lorena Novak iz Staroga Grada /OŠ Petra Hektorovića, Stari Grad/, Mandalena Mihaić iz Pučišća /OŠ Pučišća/, Marko Samodol iz Šibenika /Tehnička škola Šibenik/, Matko Meštrović iz Bjelovara /Fotoklub Bjelovar/, Milan Paušić iz Varaždina /Centar za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar, Varaždin/, Nikolina Hrženjak iz Varaždina /Centar za odgoj i obrazovanje T. Špoljar, Varaždin/.

Sredinom studenog Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda otkupila je iz obiteljske ostavštine Branka Ružića rad “Vrata IV” iz 1984. Riječ je o vezu koncem na platnu veličine 26 x 29 cm. Uz njega, Ružićeva kćerka Rajka Zlatarić, koja je vlasnica ostavštine poklonila je Galeriji Skicu- crtež olovkom na papiru, Skicu olovkom na platnu i platno sa probnim bodovima koncem.Riječ je o radovima iz javnosti manje poznatog dijela Ružićevog opusa, koji su nastali sredinom osamdesetih godina 20. st., a koji su nam nedostajali u fundusu kao dio jedne značajne cjeline Ružićevog umjetničkog puta.

Radovi iz tog dijela života Branka Ružića brodskoj su publici predstavljeni na izložbi ” Branko Ružić: Iz obiteljske ostavštine” 2009. godine u Galeriji Ružić kao jedna od tri cjeline na izložbi, zajedno sa nekoliko ranih crteža i dva papir machea, a nastali su pred kraj njegovog umjetničkog puta, krajem osamdesetih godina prošloga stoljeća. Radi se o seriji radova rađenih iglom i koncem po platnu, koje je Ružić osmislio i skicirao, a supruga Julija izvezla. Branko Ružić zabilježio je povijest nastanka serije „ iglom po platnu“:

„Četrdesetak radova, „Iglom po platnu“ izvela je moja supruga po mojim crtežima. A bilo je ovako. 1983. Načeto je moje tijelo. Nakon prve operacije oporavljao sam se mjesecima fizički, ali sam se urušio od saznanja da ništa ne mogu raditi. I ona mi je dala pravi prijedlog. Probaj nešto nacrtati, a ja ću to izvesti iglom. Tako je to počelo. I eto mom životu lijepi dodatak, koji me je održao i bio tanki most preko kojeg sam iz ništa prešao u postojanje. Tijelo se diglo, a ovaj je zajednički nastavljen do danas.

Stvari su obično male, male grafike, mali reljefi, male grupacije. Kasnije nešto i veće. U početku su imale nešto sakralno, valjda na zaboravljene uzore. Križ, izokefalija… Mi smo tražili stvar, zatim pratili što konac mora ili može i od njenog prijedloga da ja crtam, a ona da izvađa u platnu pretvaralo se i pretvorilo u punu suradnju i zato ih potpisujemo BJR, Branko Julija Ružić.“

O njima zapis nalazimo i u knjizi Anđelke Dobrijević: ” Učiti umjetnost- razgovori o Akademiji”. Na upit o materijalima u kojima se rado izražava, Ružić odgovara:

“Ali drvo nije jedini način. Kada sam 1983. bio ozbiljnije bolestan te sam neko vrijeme morao ležati i nisam mogao raditi, supruga mi je predložila: “Daj ti riši, a ja ću to napraviti iglom.” Tako je nastao drugi način i pomogao mi da opstanem. Ja sam crtao, žena je prenosila na platno, i prije tri godine bila je u salonu u Praškoj ulici izložba naših zajedničkih radova koju sam nazvao BJR- Branko Julija Ružić. Smatram da su te stvari jednako važne kao i moje drvo.”

Koliko su važan dio u sagledavanju Ružićevog cjelovitog likovnog opusa potkrijepljuje i činjenica da su likovnoj publici prezentirane i na izložbi “Branko Ružić, Ostavština iz atelijera”, Gliptoteka HAZU, Zagreb, studeni – prosinac 2008., autorice Vesne Mažuran Subotić. Povjesničarka umjetnosti Barbara Vujanović u osvrtu na spomenutu izložbu u Vijencu piše : ” Krpice – Ružićevi crteži na platnu koje je po njegovim uputama izvezla njegova žena Julija, a koje je posebno volio. Autorica izložbe smatrala je da bi ih trebalo učiniti dostupnima likovnoj publici jer posjeduju sve karakteristike tipične za njegovo stvaralaštvo, uz imanentnu visoku estetsku vrijednost.” ( Barbara Vujanović: Vječni sjaj kreativnog prkosa, Vijenac br.385 – 4. prosinca 2008.).
Ova akvizicija početak je stvaranja cjeline koja bi u budućnosti bila prezentirana i u stalnom postavu Galerije Ružić ravnopravno sa radovima u drvu i terakoti, bronci i papir macheu.