Svake godine krajem studenog, obilježavajući godišnjicu smrti kipara Branka Ružića, Galerija umjetnina uobičajeno izlaže djela Ružićevih suvremenika koji su svojim radom zastupljeni u fundusu Galerije Ružić i suvremenici. Ponekad, međutim, želimo skrenuti pažnju na predstavnike nove generacije umjetnika čija poetika u određenim svojim elementima ima dodirne točke s Ružićevom.
Tako ove godine brodska likovna publika može upoznati rad Tisje Kljaković Braić, slikarice koja svoju poetiku oslanja na tradiciju enformela, lirske apstrakcije i intimizma u slikarstvu. Tisju od Ružića dijeli nekoliko generacija, no oboje su na istoj liniji onih umjetnika koji pronalaze ljepotu u naoko malim, svakodnevnim temama,a zajednička intencija ovo dvoje umjetnika je da teme budu prezentirane jednostavno, bez neke velike naracije, neovisno o vremenskom odmaku u kojem stvaraju.
Tisja Kljaković Braić rođena je 30. lipnja 1979. godine u Splitu. Završila je Školu likovnih umjetnosti — smjer slikarski dizajn. U travnju 2003. godine diplomirala je slikarstvo na Umjetničkoj akademiji u Splitu u klasi profesora Gorkog Žuvele. Djela joj se nalaze u fundusu Moderne galerije u Zagrebu, Galeriji Sv. Krševana u Šibeniku, te u privatnim zbirkama diljem svijeta. Često radi kombiniranom tehnikom, visokog reljefa, koristeći drvo i akril.
Do sada je održala 30-tak samostalnih izložbi, sudjelovala u 20-tak skupnih izložbi, a autorica je i knjige ‘U malu je uša đava’. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i Hrvatskog društva likovnih umjetnica. Živi i radi u Splitu.
Trenutno je likovnoj publici najpoznatija po svojim karikaturama iz života jednog para, što je i objedinila u knjizi Oni, koja je tiskana u listopadu u nakladi izdavačke kuće Fraktura.
Izložba će biti otvorena 29. studenog u velikom Likovnom salonu Vladimir Becić. Autorica izložbe je Romana Tekić, a ostaje otvorena do 15. siječnja 2019.
Vijesti
U srijedu, 7 studenog svečana proslava 113. rođendana Dragutina Tadijanovića započela je u Franjevačkom samostanu književnim kolokvijem pod nazivom “Pjesnici i književnici – Brodski gimnazijalci” . Kolokvij je u suradnji sa Ogrankom Matice hrvatske Slavonski Brod, organizirala prof. Vesna Crnković – Nosić povodom 100 godina brodske Gimnazije, a svoje pjesme su čitali prisutni bivši učenici Gimnazije. Nakon toga je slijedilo otvorenje izložbe posvećene istoj temi u Likovnom salonu Becić, na brodskom Korzu, gdje su program obogatile članice vokalnog sastava “Ad astra”, tom prigodom izvodeći dvije uglazbljene pjesme najpoznatijeg učenika pjesnika brodske Gimnazije, Dragutina Tadijanovića.
Nakon toga je u 12 h program nastavljen u Spomen- domu Dragutina Tadijanovića, gdje je uz uvažene goste s HAZU dodijeljena pjesnička nagrada iz Fonda Dragutina Tadijanovića, Zaklade HAZU ovogodišnjem dobitniku, pjesniku Draženu Katunariću, uz glazbenu pratnju učenika Glazbene škole Slavonski Brod. Svečani program proslave zatvoren je otvorenjem izložbe “Dragutin Tadijanović: Ravnatelj Instituta za književnost HAZU”, koja je posvećena opsežnom uredničkom doprinosu Dragutina Tadijanovića hrvatskoj književnosti.
Izložba je otvorena za javnost do kraja siječnja.
U ponedjeljak, 5. studenog u 18 sati u Spomen- domu Dragutina Tadijanovića održana je pjesnička večer i dodjela povelje „Srebrne svirale Dragutina Tadijanovića“ hrvatskom pjesniku i književniku Titu Bilopavloviću u sklopu programa proslave 113. obljetnice rođenja Dragutina Tadijanovića, a u organizaciji Matice hrvatske, ogranka Slavonski Brod. U programu su sudjelovali Mirko Ćurić, Hrvoje Špicer i Antun Bartek.
Povelja uspješnosti „Srebrne svirale Dragutina Tadijanovića“ sinoć je dodijeljena petu godinu za redom, a ovogodišnji dobitnik Tito Bilopavlović svakako zaslužuje priznanje kao jedan od važnijih suvremenih hrvatskih književnika, kako u proznom smislu tako i u književnosti za djecu i poeziji.
Zbog nenadanih obveza, u zadnji tren primili smo obavijest da će se
sv. misa za Dragutina i Jelu Tadijanović, umjesto planiranog termina u nedjelju
4. studenoga, održati danas, u petak, 2. studenoga u Crkvi Presvetog Trojstva
u 18.30h!
Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda ima čast pozvati Vas i Vaše prijatelje na svečanost obilježavanja 113. rođendana Dragutina Tadijanovića, koji će se obilježavati tokom cijelog tjedna od nedjelje, 4 . studenoga do petka 9. studenoga 2018.
Detaljan program potražite u pozivnici, te se radujemo Vašem dolasku!


Simpozij: Skupltura u muzeju održava se 24., 25. i 26. listopada u Galeriji Antuna Augustinčića u Klanjcu.
Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda i ovaj put sudjeluje na simpoziju o skulpturi u predivnoj Galeriji Antuna Augustinčića u Klanjcu. Simpozij okuplja kolege iz cijele Hrvatske koji se bave skulpturom i svim njenim aspektima.
Na simpoziju smo prisutni sa dva izlaganja; jednim samostalnim (Romana Tekić: Upotreba skulpture iz stalnog postava Galerije Ružić i suvremenici u muzejskoj edukaciji), dok je drugi u koautorstvu sa dragim kolegicama (Sagita Mirjam Sunara, Romana Tekić, Tina Tomšič: Problematika prezentacije Ružićevih Vrata u Parku skulptura Željezare Sisak).
U četvrtak 18. listopada 2018. otvorena je izložba akademskog slikara prof. Dražena Trogrlića u Likovnom salonu “Vladimir Becić” koja je uključila tri ciklusa radova ovoga umjetnika. Radi se u dva recentna ciklusa radova na papiru “Magični vrt” i “Šumski puti” te kiparski ciklus radova u drvetu maloga formata “Urbane priče”.Izložba je uključila pedesetak eksponata.Dražen Trogrlić diplomirao je slikarstvo na zagrebačkoj ALU u klasi Raula Goldonija 1983., a Majstorske radionice kod Ljube Ivančića i Nikole Reisera polazio je od 1983. do 1985. Od 2006. profesor je na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Brodska publika ga poznaje po jednom radu i stalnom postavu Galerije “Ružić” i radovima na nekoliko triennala akvarela. Dobitnik je niza priznanja za svoj rad.
Brojni realizirani ciklusi u raznim slikarskim, kiparskim i grafičkim medijima govore o autoru širokog spektra interesa i zavidne produkcije. Maknuvši se od naracije Trogrlić se okrenuo čistom jeziku slikarstva i slikarskim elementima koji su tkani više unutrašnjim a manje vanjskim poticajima. Obadva ciklusa radova na papiru zapisi su o manje konkretnim mjestima bez prepoznatljive topografije a više su odrazi kartiranja iskustva vlastitih traganja i istraživanja.
Minimalistička redukcija kiparske forme koje ga prati od početka nosi istu onu liričnost koja je nazočna u ishodišta i sačuvana je redovito u nazivima djela. Ciklus skulptura Urbana priča manjih je dimenzija koji sadrži u sebi svojstvo rasta. Bež inkarnat drvene skulpture računa na svjetlo i sve one nijanse kojim svjetlo skulpturu oživljava, stvarajući sjene tamo u formi gdje je cjelina ploha prekinuta i prestaje. Dok su ciklusi crteža nastajali bez sintakse i konstruktivnog obrasca, kiparska dionica ove izložbe govori o želji afirmacije geometrije i geometrijskog modula koji prati urbane obzore ove imaginarne arhitekture i želju da se ako ne fizički onda duhom u njih naselimo. Ona se iščitava istovremeno i kao kiparska i arhitektonska forma.Tonko Maroević zapisao je davno o Trogrliću slijedeće“Trogrlićeva čistoća i jezgrovitost , izloženost i iskrenost“ zaslužuju nedvojbeno povjerenje.Gotov tri desetljeća potom smatram da se nisam prevario i da je umjetnikov razvojni put i dalje tekao u znaku krajnje jednostavnosti i prvotnosti, opuštenosti i lakoće, odnosno da je njegov odnos prema stvaranju održao nužnu neposrednost i iznimnu primjerenost s obzirom na sredstva i materijale kojima se koristio i koristi. Izložba ostaje otvorena do 20. studenoga 2018.
Katalog – Preuzimanje
DRAŽEN TROGRLIĆ rođen je 1958. u Varaždinu, u obitelji Ladislava i Elizabete Trogrlić. Diplomirao je 1983. slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Raoula Goldonija. Od 1983. do 1985. polazio je na ALU Zagreb Majstorsku radionicu prof. Ljube Ivančića i prof. Nikole Reisera. Osim slikarstvom, grafikom i kiparstom, u kojim medijima stvara slike, crteže, akvarele, grafičke listove, kolaže i skulpture, bavi se i vitrajom, kao i grafičkim dizajnom te projektiranjem i uređenjem interijera i muzejskih postava. Samostalno izlaže od 1984. Do sada je održao brojne samostalne izložbe, te sudjelovao na mnogim relevantnim skupnim žiriranim izložbama u nas i u inozemstvu. Godine 2016. Moderna galerija u Zagrebu priredila mu je monografsku izložbu „Dražen Trogrlić: slike skulpture, crteži, 2000-20015.“ Izdao je sedam grafičkih mapa, od kojih posljednju pod nazivom „Nebo nad našim voćnjakom“ 2017. godine. Hrvatska televizija 2000.godine o njemu je snimila dokumentarni film „Početak i umjetničko djelo“, kao i TV-izložbu, a Nacionalna i sveučilišna knjižnica i BMG izdali su mu 2003. godine likovnu monografiju „Dražen Trogrlić – život i djelo“ (autorica: Mladenka Šolman). Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja. Djelovao je kao član Zajednice samostalnih umjetnika od 1985. do 2006. godine, a od 2006. godine redovni je profesor na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.
Ovom izložbom Dražen Trogrlić se po prvi put predstavlja samostalno pred brodskom publikom. Riječ je o dva ciklusa radova na papiru, Magičnog vrta i Šumskih puteva i skulpturama u drvetu iz ciklusa Urbana priča, 2013.-1014.
Mladenka Šolman u katalogu Trogrlićeve izložbe u karlovačkoj galeriji „Vjekoslav Karas“ iz 2005. piše o autoru „generativne bujnosti, spontanosti , svježine formulacija i jezika intuitivne jasnoće“. Riječ je o umjetniku koji je u svojem stvaralaštvu posegao za brojnim umjetničkim alatima; od crteža perom i tušem, akvarela, grafike do uljanog slikarstva i konačno skulpture. Narativnost je u slikarstvu zarana zamjenio simbolom i znakom, da bi se konačno priklonio enformelu. Skulptura mu je otvorila perspektive ka novim morfologijama koje na papiru ili platnu nisu mogli biti realizirane. Prihvativši se oblikovanja nije se zaustavio samo na jednom materijalu kojim je započeo svoju kiparsku avanturu a to je metal, već se okušao i u kamenu i drvetu.

U petak, 12. listopada u 19 sati, u malom Likovnom salonu “Vladimir Becić” otvorena je izložba “Put u nepoznato”.
Autorica je predstavila različite vrste likovno-umjetničkih radova u izložbi pod nazivom “Put u nepoznato”. Pa se tako uz 15 grafičkih radova nalaze i 3 umjetničko-likovna projekta te 3 slike. Iako naizgled posve različiti, svi radovi ipak imaju slično polazište.
Matilda Muller za sebe kaže da je umjetnost u njezinom životu od rođenja. Počelo je sa plesom i glazbom, a sada su joj najveća zanimacija vizualne umjetnosti.
Nakon završenog grafičkog dizajna na Grafičkom fakultetu u Zagrebu danas je Matilda studentica 4. godine slikarstva i lik.umj. na visokoskolskom dodiplomskom studiju Arthouse- College od Visual Arts. Uz posao i obitelj, vremena za vlastiti umjetnički rad, priznaje, ostaje poprilično malo.
Matilda Muller do sada je izlagala na nekoliko zajedničkih izložbi te na Danima slovenske kulture. Na međunarodnom natječaju ArtOpen, Matilda je osvojila 2. nagradu za skulpturu i konceptualnu umjetnost. Njezina izložba u malom salonu “Vladimir Becić” bit će otvorena do 26. listopada.
Autorice fotografija: Tamara Vukelić Bočić i Matilda Müller.
Nema slika u ovoj galeriji.
Susret i zatvaranje izložbe u organizaciji Hrvatskog sabora kulture upriličen je u Likovnom salonu Vladimir Becić, 6. listopada 2018. s početkom u 13:00 h. Tom prilikom uručene su nagrade i priznanja najuspješnijima.
NAGRADA ZA NAJUSPJEŠNIJE LIKOVNO DJELO 2018.
Željko Lipovac: DJEČAK S PLAVOM KAPOM, intarzija, 32×34 cm
(Petrinjska udruga likovnih umjetnika PETRIART)
NAGRADA ZA NAJUSPJEŠNIJU LIKOVNU UDRUGU 2018.
Udruga “PESKI-ART ĐURĐEVAC”
NAGRADA ZA NAJUSPJEŠNIJE LIKOVNO DJELO MLADOG AUTORA 2018.
Lara Brusač (rođ. 1999. g.): SAN, ulje/platno, 70×50 cm
(Udruga “Kloštranska paleta” Kloštar Podravski)
NAGRADA ZA NAJUSPJEŠNIJE TRODIMENZIONALNO DJELO 2018.
Ljiljana Sinovčić: BISERNI PAUN, keramika (Samostalno prijavljena autorica)
POSEBNA NAGRADA POVJERENSTVA ZA NAJBOLJE DJELO U CRTAČKOJ TEHNICI
Sanja Benko: NEMAM IDEJU, olovka, 38×43 cm
(Likovna sekcija KUD-a “Tomislav” Sveti Ivan Žabno)
POHVALNICE HSK-a ZA UMJETNIČKA POSTIGNUĆA
- Snježana Filipčić: MOĆ LJUBAVI, akvarel, 75×55 cm
- Martina Fuk: CVJETNA, akril/platno, 100×70 cm
- Marija Grabar: MOJA BILOGORA, ulje/platno, 50×60 cm
- Mirko Grgić: SEOSKA IDILA, ulje/platno, 73×46 cm
- Ivana Hadžija: ODMOR, keramoploča – glazirana bijela glina, 45×40 cm
- Valter Kožul: CRVENOKOSA, akril/platno, 60×50 cm
- Valerija Lončar: BIJELI LJILJANI, ulje/platno, 50×40 cm
- Mirko Markešić: MUZEJ POD PLOTOM, ulje/staklo, 50×60 cm
- Milan Stunja: BIBLIJA POSUTA RUŽAMA, ulje/platno, 70×50 cm
- Marijan Štimac: PTICA SREĆE, ulje/platno, 90×70 cm
- Ksenija Talijančić: PIJETAO, ulje/platno, 50×70 cm
- Jadranka Vilus: SMEĐA OBITELJ, smeđa šamotirana glina
- Antun Toni Žemljić: U LUCI, ulje/karton, 21×29 cm
- Goran Žigolić: UMJETNIČKI PAVILJON, akvarel, 36×52 cm
Nema slika u ovoj galeriji.










