Poziv za sudjelovanje na likovnoj izložbi “BRATAC JAGLENAC I SESTRICA RUTVICA” učeničkih radova osnovnih škola Republike Hrvatske – PREUZIMANJE
Program i satnica sadržaja koji će se u Noći muzeja odvijati u prostorima Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda.
SPOMEN – DOM DRAGUTINA TADIJANOVIĆA
Tadija i Dražen-Dvije Zvijezde u Hrvatskoj ulici slavnih u Opatiji– književno- sportska priča 18:00- 01:00
Kako je ove godine. naglasak manifestacije Noć muzeja 2018. stavljen na analitičkom sagledavanju postojećih i stvaranju novih zbirki i muzeja na temu sporta, te stvaranju ozračja osjetljivosti na sport kao kulturološku vrijednost i njegovu prisutnost u raznolikim oblicima društvenog i individualnog stvaralaštva, tako smo u Spomen-domu Dragutina Tadijanovića polazište za naš program pronašli u činjenici da su Dragutin Tadijanović i Dražen Petrović iste godine, a također među prvima, dobili svoje Zvijezde u Hrvatskoj ulici slavnih u Opatiji.
Projekt Hrvatska ulica slavnih pokrenula je krajem 2005. agencija za odnose s javnošću Apriori komunikacije s ciljem da se simbolično nagrade osobe koje su svojim sportskim, znanstvenim, kulturnim ili umjetničkim radom doprinijele promociji Hrvatske u svijetu.
Na samoj glavnoj opatijskoj šetnici smjestila se Hrvatska ulica slavnih. Izrađena je po uzoru na Hollywoodsku ulicu slavnih (Hollywood Walk of Fame). Mramornim zvijezdama ističu se poznate osobe – laureati koji su svojim radom doprinijeli promociji Hrvatske.
Trag postojanja, koji su ostavili svojim djelima dvojica hrvatskih velikana Dražen Petrović i Dragutin Tadijanović, neizbrisiv je u Hrvatskoj kulturi i športu.
Dvije zvijezde, posvećene Tadiji i Draženu koje su otkrivene 14.ožujka 2006. u Hrvatskoj ulici slavnih u Opatiji, još jednom ukazuju na njihovo djelo a mi koji smo njihovi suvremenici možemo se osjećati pomalo povlašteno, što rastemo i mijenjamo se u sjeni njihovih Zvijezda.
Te dvije zvijezde koje povezuju velikog pjesnika i velikog sportaša bile su i nama inspiracija za ovu lijepu muzejsku priču, a osim fotografija iz našeg fundusa, izložit ćemo i neke poklonjene materijale iz Muzeja Dražena Petrovića u Zagrebu. U sklopu programa prikazat ćemo film o Draženu Petroviću.
::: „Dogodine opet…“
—izložba 18:00- 01:00
Izložba otvorena povodom obilježavanja Tadijinog rođendana u suradnji sa Fakultetom za odgojne i obrazovne znanosti, autora dr.art. Marka Šošića
GALERIJA RUŽIĆ
Radionica za najmlađe posjetitelje- Modeliranje: izrada medalje 18:00- 19:00
Noć muzeja u Galeriji Ružić tradicionalno otvaramo radionicom za najmlađe posjetitelje koju smo temom prilagodili nacionalnoj temi Noći muzeja- Sport: izrađivat ćemo medalje koje će djeca sama dizajnirati, i izraditi u tehnici plitkog reljefa. Broj mjesta je ograničen, prijaviti se možete na mail: romanatekic@gmail.com
Otvorenje izložbe Sonje Dizdar 19:30- 20:00
Sportska radionica za zainteresirane posjetitelje- Vježbamo uz fitness centar Flow 21:00- 22:00
U suradnji s Foto klubom Kadar SB- Foto akcija za građane s temom- Sport 20:00-23:00
Druženje s HPD Davorom- glazbeni program 22:00- 23:00
LIKOVNI SALON “VLADIMIR BECIĆ”-veliki salon
Izložba novinske fotografije 18:00- 01:00
LIKOVNI SALON “VLADIMIR BECIĆ”-mali salon
Izložba Božićni hommage Predragu Gollu 18:00- 01:00
U petak 29. prosinca u Likovnom salonu ” Vladimir Becić ” svečano je otvorena posljednja izložba u organizaciji Galerije umjetnina grada Sl.Broda ovoj godini a posvećena je Predragu Gollu (1935.-2016.). Za ovu prigodu izloženi su radovi ovog umjetnika većinom iz privatnih zbirki i po prvi puta su pred očima javnosti.. Pored akvarela i crteža Predraga Golla tu su i radovi njegovih kolega slikara koji su se pridružili inicijativi za podizanjem spomen obilježja našem slikaru, likovnom pedagogu i prvom ravnatelju Galerije umjetnina grada Sl.Broda. Akademski kipar Ante Starčević (1935.- 2008)učinio je portret Predraga Golla prije desetak godina i ovo je bila prigoda da se javnost podsjeti na postojanje ovoga portreta kojeg bi trebalo odliti u bronci i postaviti u negdje u gradu. Izložbu je otvorio zamjenik gradonačelnika prof. Hrvoje Andrić. Izložba ostaje ostaje otvorena do Noći muzeja 26. siječnja 2018.
Zagrebački akademski kipar Ante Starčević ( 1933. -2008.) mogao se još za života pohvaliti da na javnim mjestima u našem gradu ima postavljenih skulptura i reljefa više od bilo kojeg drugog hrvatskog kipara, a njih nije mali broj. I to prije svega zahvaljujući dugogodišnjem prijateljstvu sa našim, sad već nažalost pokojnim, Predragom Gollom (1931.-2016.).Vrstan kipar i portretist napravio je sjajan niz portreta tijekom svog života, a na brodskim ulicama možemo vidjeti biste poznatih Brođana, Vladimira Filakovca, Ivana Domaca, Đure Pilara, Ivana Velikanovića, Huge Badalića, ali i reljef „oca nacije“Ante Starčevića …Prigoda je da se ovom sjajnom nizu portreta doda još jedan. Onaj Predraga Golla, također Starčevićev rad.
Jasno je da ne treba puno objašnjavati da bi se reklo da je Gollov značaj za našu lokalnu sredinu zaista nemjerljiv jer ju je svojim djelom zadužio i uvelike nadrastao. Goll je bio čovjek koji je neumorno i agilno radio na promicanju likovnosti u ovome gradu, bilo kao kustos, prvi ravnatelj i osnivač Galerije umjetnina grada Sl. Broda bilo kao naš sugrađanin, slikarski kroničar ovoga grada sa brodskom adresom koji i kad je otišao u mirovinu nije prestao bit aktivan. Pored oficijelne titule akademskog slikara Goll je bio i likovni pedagog, desetak godina voditelj male crtačke i slikarske zajednice, umjetnik kolosalnog iskustva i ne zaboravimo jedan od najboljih hrvatskih akvarelista koji su živjeli na ovim prostorima. Brodski slikari, kako oni profesionalni tako i oni amaterski voljeli su društvo toga duhovitog intelektualca širokog interesa, ali i darovitog pisca koji je znao zabljesnuti izbrušenim i lucidnim rečenicama u svojim povremenim feljtonističkim izletima u kolumnama Novog Brodskog lista ili Posavske Hrvatske. Suvišno je nabrajati ovdje Gollov angažman i doprinos kulturi ne samo ovoga grada već i puno šire. Hrvatski biografski leksikon govori puno o njegovom bogatom životu stoga i nije mi namjera ovdje davno objavljene činjenice ponavljati. Namjera je druga, a ta je da se nakon nešto više od godine poslije njegove smrti pokušamo oduprijeti zaboravu koji je svima prije ili kasnije suđen i da u svjetlu dobrih običaja postavimo spomen obilježje s njegovim likom uz nekoliko rečenica i datuma urezanih u mramoru negdje u gradu. Grad Slavonski Brod nije zaboravio mnoge svoje sugrađane koji su svojim radom i djelom obilježili svoje vrijeme ali i duh naraštaja koji im znamenje postavlja. Goll neprijeporno zaslužuje i svoje mjesto u galeriji spomen obilježja na otvorenom.
Galerija umjetnina, čuva u svojem fundusu gipsani Gollov portret koji bi trebalo još odliti u bronci i postaviti na prikladno mjesto. Kipar Ante Starčević je taj portret poklonio Galeriji upravo s tim razlogom. Ovom komornom izložbom Gollovih manje znanih radova iz privatnih zbirki i izložbom djela brodskih slikara, Gollovih prijatelja, koji svoje radove posvećuju uspomeni na Predraga, činimo taj napor da obznanimo želju svih nas da se Gollova brončana bista postavi u javni prostor, dakako i uz podršku građana ovoga grada.
Čast nam je pozvati Vas na otvorenje XIII Izložbe novinske fotografije, koju već tradicionalno u blagdansko vrijeme pripremamo u organizaciji našeg Ogranka. Otvorenje izložbe je sutra 28.prosinca u 19,00 sati u Likovnom salonu Vladimir Becić. Izložba se sastoji od 21 panela s ukupno 84 probrane fotografije velikog formata. Ove godine izlaže devet autora.
Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda ima čast i zadovoljstvo pozvati Vas i Vaše prijatelje na svečano otvorenje izložbe BOŽIĆNI HOMMAGE PREDRAGU GOLLU (1931. – 2016.)
Treći puta zaredom Fotoklub Kadar SB u suradnji s Galerijom umjetnina grada Slavonskog Broda organizira izložbu fotografija članova. Kao i prijašnje dvije godine, fotografije će biti postavljene u Galeriji Ružić, od 9. prosinca 2017. Izložbom ćemo ujedno obilježiti i treću godina rada našega Fotokluba.
U subotu, 9. 12. u 18h svečanim ćemo programom otvoriti izložbu.
“Fotoklub Kadar SB osnovan je 14. studenog 2014. godine, a rješenje o upisu Udruge u Registar odobreno je 15. prosinca 2014. Do sada Fotoklub broji 32 registriranih članova amatera, profesionalaca i općenito zaljubljenika u fotografiju s ciljem promicanja fotografske umjetnosti na ovim prostorima. Niz kreativnih fotografskih radionica u prostorijama Fotokluba u Centru mladih Slavonski Brod kao i radionica na raznim lokacijama u prirodi, suradnja s Fotoklubom Klik iz Svete Nedelje, humanitarne akcije i tečaj osnova digitalne fotografije za javnost, obilježili su i ovu godinu i članovima usadili u srca samo jednu ideju: biti još ambiciozniji i kreativniiji u svom stvaralaštvu. “- pišu Kadrovci.
Želite li vidjeti nešto originalno i posebno, umjetnost iz objektiva, inventuru djelovanja Fotokluba Kadar SB, pridružite nam se na dan otvorenja i svojim prisustvom uveličajte našu svečanost. Postav će biti otvoren javnosti do 26. siječnja 2018. godine, zaključno s Noći muzeja.
Izložba „Međunarodni fotografski doživljaj baštine“ u organizaciji Hrvatskog foto saveza otvorena je u „Likovnom salonu „Vladimir Becić“ u četvrtak 30. studenoga. Izložbu je otvorio zamjenik gradonačelnika prof. Hrvoje Andrić a koncept izložbe je predstavila Zlata Medak voditeljica programa Hrvatskog fotosaveza.
Izložba ostaje otvorena do 20. prosinca 2017.
Projekt „Međunarodni fotografski doživljaj baštine“ započeo je 1996. godine na inicijativu Ministarstva kulture Katalonije s ciljem usmjeravanja mladih na fotografiranje i razumijevanje baštine. Izložba uključuje radove mladih autora (do 21. godine) iz svake države sudionice. Hrvatski predstavnik, Hrvatski fotosavez, uključen je od 1998. godine od kada je sudjelovalo gotovo 4000 mladih autora s preko 25000 fotografija nastalih samostalno ili u fotoradionicama Hrvatskog fotosaveza za mlade. Od prošle godine projekt uključuje natječaj i izložbu fotografija mladih autora u svakoj zemlji članici.
Izbor radova za izložbu potpisuje Zlata Medak, voditeljica programa Hrvatskog fotosaveza za mlade. U izložbu su uvrštene fotografije 72 autora iz 30 zemalja/pokrajina svijeta: Armenija, Austrija, Azerbajdžan, Belgija, Belgija – Bruxelles, Bjelorusija, Češka Republika, Hrvatska, Kambodža, Kanada – Quebec, Kuba, Makedonija, Malta, Nizozemska, Njemačka, Oman, Poljska, Portugal, Rumunjska, Rusija, Slovačka, Slovenija, Španjolska – Aragon, Španjolska – Kastilja-La Mancha, Španjolska – Katalonija, Švicarska, Tunis, Ujedinjeno Kraljevstvo – Škotska, Ukrajina, Urugvaj.
Hrvatsku predstavljaju mladi autori: Dora Pokrivka iz Rovinja /Udruga invalida Rovinj/, Fran Glad iz Palovca /OŠ T. Goričanca, Mala Subotica/, Lorena Novak iz Staroga Grada /OŠ Petra Hektorovića, Stari Grad/, Mandalena Mihaić iz Pučišća /OŠ Pučišća/, Marko Samodol iz Šibenika /Tehnička škola Šibenik/, Matko Meštrović iz Bjelovara /Fotoklub Bjelovar/, Milan Paušić iz Varaždina /Centar za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar, Varaždin/, Nikolina Hrženjak iz Varaždina /Centar za odgoj i obrazovanje T. Špoljar, Varaždin/.
Sredinom studenog Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda otkupila je iz obiteljske ostavštine Branka Ružića rad “Vrata IV” iz 1984. Riječ je o vezu koncem na platnu veličine 26 x 29 cm. Uz njega, Ružićeva kćerka Rajka Zlatarić, koja je vlasnica ostavštine poklonila je Galeriji Skicu- crtež olovkom na papiru, Skicu olovkom na platnu i platno sa probnim bodovima koncem.Riječ je o radovima iz javnosti manje poznatog dijela Ružićevog opusa, koji su nastali sredinom osamdesetih godina 20. st., a koji su nam nedostajali u fundusu kao dio jedne značajne cjeline Ružićevog umjetničkog puta.
Radovi iz tog dijela života Branka Ružića brodskoj su publici predstavljeni na izložbi ” Branko Ružić: Iz obiteljske ostavštine” 2009. godine u Galeriji Ružić kao jedna od tri cjeline na izložbi, zajedno sa nekoliko ranih crteža i dva papir machea, a nastali su pred kraj njegovog umjetničkog puta, krajem osamdesetih godina prošloga stoljeća. Radi se o seriji radova rađenih iglom i koncem po platnu, koje je Ružić osmislio i skicirao, a supruga Julija izvezla. Branko Ružić zabilježio je povijest nastanka serije „ iglom po platnu“:
„Četrdesetak radova, „Iglom po platnu“ izvela je moja supruga po mojim crtežima. A bilo je ovako. 1983. Načeto je moje tijelo. Nakon prve operacije oporavljao sam se mjesecima fizički, ali sam se urušio od saznanja da ništa ne mogu raditi. I ona mi je dala pravi prijedlog. Probaj nešto nacrtati, a ja ću to izvesti iglom. Tako je to počelo. I eto mom životu lijepi dodatak, koji me je održao i bio tanki most preko kojeg sam iz ništa prešao u postojanje. Tijelo se diglo, a ovaj je zajednički nastavljen do danas.
Stvari su obično male, male grafike, mali reljefi, male grupacije. Kasnije nešto i veće. U početku su imale nešto sakralno, valjda na zaboravljene uzore. Križ, izokefalija… Mi smo tražili stvar, zatim pratili što konac mora ili može i od njenog prijedloga da ja crtam, a ona da izvađa u platnu pretvaralo se i pretvorilo u punu suradnju i zato ih potpisujemo BJR, Branko Julija Ružić.“
O njima zapis nalazimo i u knjizi Anđelke Dobrijević: ” Učiti umjetnost- razgovori o Akademiji”. Na upit o materijalima u kojima se rado izražava, Ružić odgovara:
“Ali drvo nije jedini način. Kada sam 1983. bio ozbiljnije bolestan te sam neko vrijeme morao ležati i nisam mogao raditi, supruga mi je predložila: “Daj ti riši, a ja ću to napraviti iglom.” Tako je nastao drugi način i pomogao mi da opstanem. Ja sam crtao, žena je prenosila na platno, i prije tri godine bila je u salonu u Praškoj ulici izložba naših zajedničkih radova koju sam nazvao BJR- Branko Julija Ružić. Smatram da su te stvari jednako važne kao i moje drvo.”
Koliko su važan dio u sagledavanju Ružićevog cjelovitog likovnog opusa potkrijepljuje i činjenica da su likovnoj publici prezentirane i na izložbi “Branko Ružić, Ostavština iz atelijera”, Gliptoteka HAZU, Zagreb, studeni – prosinac 2008., autorice Vesne Mažuran Subotić. Povjesničarka umjetnosti Barbara Vujanović u osvrtu na spomenutu izložbu u Vijencu piše : ” Krpice – Ružićevi crteži na platnu koje je po njegovim uputama izvezla njegova žena Julija, a koje je posebno volio. Autorica izložbe smatrala je da bi ih trebalo učiniti dostupnima likovnoj publici jer posjeduju sve karakteristike tipične za njegovo stvaralaštvo, uz imanentnu visoku estetsku vrijednost.” ( Barbara Vujanović: Vječni sjaj kreativnog prkosa, Vijenac br.385 – 4. prosinca 2008.).
Ova akvizicija početak je stvaranja cjeline koja bi u budućnosti bila prezentirana i u stalnom postavu Galerije Ružić ravnopravno sa radovima u drvu i terakoti, bronci i papir macheu.
Diplomirao kiparstvo 1944 (F. Kršinić) i slikarstvo 1948 (M. Tartaglia) na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na kojoj je predavao 1961–85. Stvarajući kiparska djela, istodobno arhetipska i suvremena, zauzima istaknuto mjesto u hrvatskom suvremenom kiparstvu. Započeo je kao slikar (Cigani, 1949; Seka, 1952), ali se 1956. priklonio kiparstvu (Otac). Nadahnut izvornim utjecajima koje je pronašao u rodnoj Slavoniji (lokalna tradicija, ranoromanička skulptura u Rudinama) i na putovanjima 1955–56 (Lascaux, Stonehenge, Tarquinia) uspostavio je vlastiti kiparski jezik sažetih organskih oblika, snažne unutarnje dinamike i monumentalnosti. Najveći dio opusa izradio je u drvu. U portretima je isticao ekspresiju osobnosti (Cézanne I, 1962; Krsto Hegedušić, 1974; Dali, 1988), figure je oblikovao kao sugestivne antropomorfne znakove ispunjene životnom snagom (Čovjek s krilima, 1957; Sam, 1970), a u nizovima i skupinama figura nastojao je približiti osjećaj zajedništva (Jasenovac I, 1963; Korablja, 1966; Zagrljeni, 1988). Često je prikazivao životinje (Ptica, 1961; Konj, 1972) i arhitekturu (Katedrala, 1960; Tvrđava, 1985; Dubrovnik, 1992; Zatvor, 1993). Radio je i u bakrenom limu (Limar I, 1960), kamenu (Okrugli stol, 1969), terakoti (Mačke u šetnji II, 1984), bronci i gipsu. Od 1989. radio je skulpture od papira (niz raspela; Stup za sjećanje), a zajedno sa suprugom Julijom vezene kompozicije na platnu (Adam i Eva IV, 1990). Izveo je javne spomenike (Vinkovačke jeseni u Vinkovcima, 1978; Čudo u Milanu u Fallerslebenu, Njemačka, 1978; Mačka na Savskom nasipu u Zagrebu, postavljen 2001). Bavio se teorijom i praksom likovne pedagogije te dječjega stvaralaštva (knjiga Djeca crtaju, 1959). Godine 1993. darovao je Slavonskomu Brodu antologijski izbor svojih djela za Galeriju Ružić i suvremenici (stalni postav Galerije umjetnina). Dobio je Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo (1985).
