Vijesti

U okviru pohoda i kanonske vizitacije Slavonskobrodskog dekanata, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit msgr. Đuro Hranić susreo seu petak, 17.2. s predstavnicima kulturnih ustanova grada Slavonskog Broda. Domaćin ovog sastanka bio je ravnatelj KKD I. B Mažuranić, Hrvoje Špicer, koji je istaknuo odličnu suradnju brodskih kulturnjaka sa Crkvom – Izuzetno smo počašćeni što je nadbiskupov susret s djelatnicima kulturnih ustanova upravo u kazališnoj dvorani. Ovo je drugi susret ovakve vrste, jer nas je prije par godina posjetio nadbiskup Marin Srakić. Danas su ovdje predstavnici Galerije umjetnina, Gradske knjižnice, Državnog arhiva, Muzeja Brodskog Posavlja i dvije najstarije udruge grada Slavonskog Broda: ogranak Matice Hrvatske i HPD Davor. Ovo je prilika da nadbiskupu ispričamo kako mi to radimo, kakvo je stanje u brodskoj kulturi, što nas tišti. Očekujemo njegovu potporu, njegov blagoslov i nastavak dobre suradnje.-

Nakon uvodnih riječi, svatko je u nekoliko rečenica predstavio rad svoje ustanove, a nadbiskup je, ugodno iznenađen onime što je čuo, obećao još jedan posjet, početkom ljeta, kada bi i obišao svaku brodsku kulturnuinstituciju.

I nadbiskup msgr. Đuro Hranić podijelio je razmišljanja o uskoj povezanosti Crkve i umjetnosti – Kultura je uvijek promišljanja ljudskog srca, onog čime se čovjek nadahnjuje. Kultura je plod njegovog traganja za smislom života. Zato je ona važan pokazatelj nama stupnja zahvaćenosti i prožetosti evanđeoskim vrijednostima određenog ambijenta i određene sredine. Konkretnih ljudi koji žive u nekom podneblju. Tako mi doživljavamo kulturne djelatnike, jer i oni su prosvjetitelji svoga naroda. Mi ih doživljavamo kao drage prijatelje, suradnike i saveznike. S druge strane htjeli bismo biti u dobrom kontaktu s djelatnicima u kulturi kako bi oni autentične, istinske, humane vrijednosti promicali. Mi smo duboko uvjereni da što je čovjek humaniziraniji, to je više Božji. Takvo je ljudsko društvo toplije, humanije, čestitije, poštenije, istinoljubivije i tada svi kao ljudi rastemo na ljestvici humaniteta.

(Dijelovi teksta preuzeti sa web stranica radio Slavonije, autor: Mario Jurković, a za ustupljene fotografije veliko hvala Ivanu Pešordi)

Nakon što smo prošle godine gostovali sa izložbom Branka Ružića iz fundusa Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda u Gradskom muzeju u Virovitici u kolovozu, te u listopadu u Muzeju grada Kaštela,Dvorac Vitturi, Kaštel Lukšić, nastavljamo putovati i ove godine. Tako nas već u travnju čeka gostovanje u Gradskom muzeju Bjelovar.

Izložba je rezultat međumuzejske suradnje Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda i Gradskog muzeja Bjelovar. Koncept izložbe, odabir radova i predgovor u katalogu osmislit će viša kustosica Galerije umjetnina, voditeljica Galerije Ružić Romana Tekić, dok će likovni postav i uvodnu riječ u katalogu potpisati kolege iz bjelovarskog muzeja.

Želeći gostujućom izložbom što bolje predstaviti opus Branka Ružića bjelovarskoj likovnoj publici , izložit ćemo presjek svih faza Ružićevog umjetničkog opusa, nastojeći izabrati nekoliko radova iz svake faze; od ranog portreta Ružićevog oca u bronci iz 1956., preko antologijskih radova iz kasnih šezdesetih i ranih sedamdesetih godina prošloga stoljeća (Vale i Dali), do radova nastalih devedesetih godina, u zadnjem desetljeću Ružićevog života, kada je zbog narušenog zdravlja drvo i terakotu zamijenio kaširanim papirom (Dalj V, Kiša u Rovinju).

Radujemo se što će i ove godine Ružićeva umjetnička poetika i njegov bogati opus dobiti novu likovnu publiku!

Prošla je još jedna Noć muzeja, manifestacija koju organizira svake godine posljednjeg petka u mjesecu Hrvatsko muzejsko društvo, a u kojoj sudjeluje i Galerija umjetnina.
Unatoč hladnom vremenu i niskim temperaturama, mnoštvo posjetitelja odazvalo se na programe koje smo osmislili pri tom vodeći računa da svatko pronađe nešto za sebe. Tako je kroz prostore Galerije prošetalo te večeri 1485 posjetitelja.

Noć muzeja otvorili smo likovnom radionicom za najmlađe posjetitelje u Galeriji Ružić. Kako je ovogodišnja tema Noći muzeja bila- glazba, i radionicu smo prilagodili temi, pa su djeca uživala izrađujući šuškalice i zvečke iz recikliranih materijala.

Nakon radionice, slijedilo je otvorenje izložbe radova akademske slikarice Nade Žiljak iz Zagreba, a kako je izložba otvorena u Noći muzeja, ove godine na temu glazbe, posvećena je Vivaldiju i Dori Pejačević.

Autorica već četiri desetljeća slika različitim tehnikama no najnovijom, kojom nastaju dvojne slike predstavljene na ovoj izložbi, zadnjih osam godina. “Premda dvije slike u jednoj slici djeluju komplicirano, jednostavno je”, tvrdi Žiljak. „Jednu sliku je moguće vidjeti običnim okom, a drugu samo osvijetljenu infrared kamerom. Na slikarskom platnu radim klasičnim slikarskim bojama ispod kojih je crtež, a izvana apstrakcija.To do sada nitko nije radio. Kada se boje osvijetle infrared kamerom, one nestaju, a ostane samo crtež. Stvar je u pigmentu.”
Slika o Vivaldiju, primjerice, prema slikaričinoj ideji, predstavlja crtež velikog buketa cvijeća iz kojega izlaze note dok ženski lik to gleda, no kad se osvijetli kamerom – vidi se Vivaldi koji piše i komponira. Za svakog promatrača ova slika i skrivena slika u paru – izaziva znatiželju.

Nakon otvorenja izložbe, posjetitelji su se imali priliku uz pjesmu družiti sa HPD “Davor”, uz okrjepu koju su nam donirali naši ovogodišnji sponzori: Pizzerija Uno, Iločki podrumi, Pekarnica Janković i Tiskara Spektar.

U Spomen-domu Dragutina Tadijanovića započeli smo programom u suradnji sa profesorima i učenicima Glazbene škole. Oni su pripremili predavanje “Šetnja kroz povijest glazbe” koje je napunilo Spomen- dom do posljednje stolice. Osim toga, posjetitelji su imali posljednji put priliku vidjeti izložbu “Poezija totalne ljubavi”.

U Likovnom salonu Vladimir Becić družili smo se s Fotoklubom Kadar SB. Kadrovci su fotografirali posjetitelje, a dobrovoljni prilozi otišli su Društvu za zaštitu životinja “Veselo dvorište”.

Povratne informacije i pohvale posjetitelja dokaz su da smo dobro odradili naš posao. Vidimo se dogodine u još većem broju!

Galerija

Već dvanaestu godinu za redom, zadnji petak u siječnju, a ove godine je to u petak 27. siječnja, održava se manifestacija Noć muzeja. Preko 200 muzeja i galerija diljem Hrvatske, otvorit će svoja vrata i omogućiti besplatan pregled njihovih stalnih postava, kao i uživanje u brojnim dodatnim programima. Prijašnjih godina Noć muzeja je izazivao veliki interes građana… Tema ovogodišnje Noći muzeja je “Glazba i glazbeni velikani i njihov utjecaj na društvo”.
Galerija umjetnina i ove godine potrudila se ponuditi zanimljive sadržaje za sve dobne skupine, i otvara vrata likovnoj poblici i posjetiteljim u sva tri svoja prostora, Galeriji Ružić, Spomen-domu Dragutina Tadijanovića i Likovnom salonu “Vladimir Becić”.

GALERIJA UMJETNINA GRADA SLAVONSKOG BRODA
želi svim korisnicima, prijateljima i poslovnim suradnicima
sretan Božić, te sretnu i uspješnu Novu 2017.!

U Galeriji Ružić 15.12. u 19 sati, pred mnogobrojnim uzvanicima i ljubiteljima fotografije otvorena je godišnja izložba Fotokluba Kadar SB. Ovogodišnju izložbu pod nazivom “Slavonijo ‘ko te nije volio” otvorio je Roman Avdagić, predsjednik Foto kluba Klik iz Svete Nedelje s kojim Brođani imaju odličnu suradnju. Prije otvorenja brojne ljubitelje fotografije pozdravili su Branimir Pešut, ravnatelj Galerije umjetnina, Romana Tekić, voditeljica Galerije Ružić i Mario Boić, predsjednik Foto kluba Kadar SB.

U odnosu na prošlu godinu, na ovogodišnjoj izložbi izlaže veći broj članova, a samim tim izložen je i veći broj fotografija. Ove godine izložba je tematskog karaktera. Ideja je bila zabilježiti izvorne slavonske motive bez ikakvog utjecaja novije tehnologije i modernog doba. Izložba je obuhvatila niz tematski prigodnih fotografija, pejzaža, portreta , detalja, arhitekture…

Izložba ostaje otvorena do 27. siječnja 2017. godine.

Fotoklub Kadar SB u suradnji s Galerijom umjetnina grada Slavonskog Broda po drugi puta organizira godišnju izložbu fotografija članova pod nazivom “Slavonijo ‘ko te nije volio”. Kao i prošle godine, fotografije će biti postavljene u prekrasnoj Galeriji Ružić, od 15. prosinca 2016. Izložbom ćemo ujedno obilježiti i drugu godina rada našega Fotokluba, pišu na svojoj stranici kadarsb.

Otvorenje izložbe planirano je u 19 sati a svi posjetitelji moći će pogledati fotografije koje su rađene isključivo digitalnom tehnikom, nastale u 2016. godini i tematski su povezane – zajedničkim motivom, Slavonijom, riječ je o portretnim fotografijama, slavonskim pejzažima, fotografijijama hrane i pića te raznih predmeta vezanih uz Slavoniju.

Fotoklub Kadar SB osnovan je 14. studenog 2014. godine, a rješenje o upisu Udruge u Registar odobreno je 15. prosinca 2014. Do sada Fotoklub broji 32 registriranih članova amatera, profesionalaca i općenito zaljubljenika u fotografiju s ciljem promicanja fotografske umjetnosti na ovim prostorima. Niz kreativnih fotografskih radionica u prostorijama Fotokluba u Centru mladih, kao i radionica na raznim lokacijama u prirodi, suradnja s Fotoklubom Klik iz Svete Nedelje, gosti predavači i tečaj osnova digitalne fotografije za javnost, obilježili su proteklu godinu i članovima usadili u srca samo jednu ideju: biti još ambiciozniji i kreativniiji u svom stvaralaštvu.

Želite li vidjeti nešto originalno i posebno, umjetnost iz objektiva, inventuru djelovanja Fotokluba Kadar SB, pridružite nam se na dan otvorenja i svojim prisustvom uveličajte našu svečanost. Postav će biti otvoren javnosti do 27. siječnja 2017. godine, zaključno s Noći muzeja.

Sinoć je u Galeriji Ružić otvorena izložba “Ružić- pokušaj dekodiranja” na kojoj je predstavljen dio Ružićevog književnog opusa, uz izbor skulptura iz čuvaonice Galerije umjetnina, inače nedostupnih posjetiteljima. Ovom izložbom u studenom obilježavamo godišnjicu smrti Branka Ružića ( 27. studenog), umjetnika koji je zadužio Slavonski Brod svojom nesebičnom i vrijednom donacijom.

U široj likovnoj javnosti manje je poznata činjenica postojanja Ružićevih književnih zapisa koji su odraz njegovih najintimnijih stanja i životnih trenutaka, često i intimniji od onih oblikovanih ili naslikanih, jer su u samoj svojoj naravi eksplicitniji od potonjih. U Pejakovićevoj monografiji o Branku Ružiću iz 1996. godine tek se stidljivo pojavljuje nekoliko Ružićevih zapisa, bez nekog daljeg tumačenja,između dijela monografije o kiparskom i dijela o slikarskom opusu. Moguće ih je i isčitavati tako, upravo kao poveznicu između Ružića kipara i Ružića slikara, a još ispravnije kao tumač i vodič kroz ružićevski svijet oblika u drvetu, glini, papiru… Stoga ih je nužno okupiti na jednom mjestu, u zbirci ( jer danas postoje samo kao rasuti listovi požutjelog papira ispisanog slovima tiskanima na pisaćoj mašini, s ponekom ispravkom u Ružićevom rukopisu), kao integrirani dio zatvorenog kruga Ružićevog cjelokupnog umjetničkog opusa.

Ova izložba uvod je i najava opsežnijeg projekta, kojim ćemo nastojati okupiti svu postojeću Ružićevu pisanu građu i objediniti je na jednom mjestu, u zbirci, kako to i zaslužuje.
Na izložbi je predstavljen i portret Branka Ružića iz 1947., autora Mate Benkovića, Ružićevog prijatelja iz kruga umjetnika okupljenih u ateljeima na adresi Voćarska 74 i 76. Portret je najnovija donacija obitelji Branka Ružića Galeriji umjetnina.

Izložba “Ružić- pokušaj dekodiranja” ostaje otvorena za posjetitelje do 14. prosinca.

Dana 14. studenog Galeriju Ružić posjetili su naši najmlađi korisnici- četverogodišnjaci iz dječjeg vrtića ” Seka i braco” . Unatoč hladnom danu, došetali su u Galeriju sa svojim odgojiteljicama Vlatkom i Terezijom, znatiželjni i sa željom da vide što sve nalazi u jednoj galeriji. Prošetali su kroz postav, oduševljeno zastajući pored skulptura i slika, a onda se uputili na radionicu na kojoj su izrađivali sovice od papira. Zadovoljni, obećali su da će se vratiti u Galeriju Ružić još puno puta 🙂

Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda ima čast i zadovoljstvo pozvati Vas i Vaše prijatelje na svečano otvorenje
izložbe

Ružić – pokušaj dekodiranja

u četvrtak
17. studenog 2016. u 19:00 sati
Galerija Ružić
Vukovarska 1
Slavonski Brod

iz predgovora:

„Govoriti o Ružićevom književnom opusu znači dati njegovom likovnom stvaralaštvu još jedan sloj, novu dimenziju koja upotpunjuje sliku o Ružiću gotovo kao o renesansnom ” homo universalisu”, kojega zanima sve, koji želi sve proučiti, sve vidjeti, čiji nerv nikada ne miruje, i koji radi i kada drugi odmaraju i blaguju, vrijedno i neumorno gradeći svoj svijet oblika, boja i riječi. Njegovi zapisi ključ su za dekodiranje njegovih oblika u drvu, terakoti, novinskom papiru. Ako se priklonimo tvrdnji Mladenke Šolman da ” postoje dva prostora kiparskog djela. Jedan vanjski koji se nudi našem pogledu i drugi, unutarnji, sa kojim saobraća naš duh”, onda je upravo Ružićeva proza u neposrednom suodnosu sa ovim drugim prostorom. Ona ga potkrijepljuje, tumači, razjašnjava, opravdava… „