Dragi muzeoljupci,
završila je još jedna Muzejsko Edukativna Akcija! Ovim putem vam želim svima zahvaliti na izvrsnoj suradnji! Vjerujem da su Vaši programi isto tako bili izuzetno uspješni (što možemo vidjeti i prema vašim pristiglim izvještajima) te da će nam to svakako biti misao vodilja i za iduću godinu. Na sam Međunarodni dan i završnoj svečanosti izvučeni su sretni dobitnici što možete vidjeti i na web stranici HMD-a.
Na Međunarodni dan muzeja, 18. svibnja, izvučene su glavne nagrade koje su za ovogodišnju akciju osigurali naši sponzori Algoritam d.o.o. i Algoritam MK d.o.o.
Sedmero sretnih dobitnika dobili su vrijedne knjige zanimljivih naslova te nagradni bon u vrijednosti od 100 kuna.
Sretni dobitnici su:
- Nataša Milotić, Mali Ježenj 9, Pazin
- Lucijan Sobol, Bosiljke Rakić 11, Rijeka
- Tino Pišković Gojak, Emilija Laszowskog 35, Velika Gorica
- Dejan Odeljan, M. Milića 8, Zagreb
- Maja Balić, A. M. Tripala 1, Zagreb
- Paula Andreis, Selčinska 28, Zagreb
- Erin Brozd, Manterovčak 71, Zagreb
Uz glavne nagrade mi muzealci uvijek nagrađujemo našu vjernu publiku s malim nagradama. U nastavku su imena sretnih dobitnika u toj kategoriji. Molim vas da ih kontaktirate te im pošaljete planiranu nagradu.
Još jednom svima vama najljepša hvala!
Ivana Dumbović Žužić, prof.
viša muzejska pedagoginja
HRVATSKI ŠKOLSKI MUZEJ
Trg maršala Tita 4, 10000 Zagreb
www.hsmuzej.hr
tel. 01/4855 716
mob. 099/509 7459
Odbor „Nagrade Vladimir Nazor“ pod predsjedanjem akademika Zvonka Kusića na sjednici održanoj 22. svibnja 2017. godine donio je odluke o dobitnicima „Nagrade Vladimir Nazor“ za najbolja umjetnička ostvarenja u Republici Hrvatskoj za 2016. godinu na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma.
U kategoriji LIKOVNE I PRIMIJENJENE UMJETNOSTI nagradu za životno djelo dobio je slikar EUGEN FELLER, a godišnju nagradu ‒ akademski kipar PERUŠKO BOGDANIĆ za izložbu Kipar Bogdanić u sinkronijskom čitanju održanu u Galeriji umjetnina Slavonskog Broda.
Podsjetimo, Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda otvorila je 13. svibnja 2016. u 19 sati u Likovnom salonu „Vladimir Becić“ izložbu radova Peruška Bogdanića, kipara i redovitog profesora na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Ovaj vrsni umjetnik do danas priredio je preko 30 samostalnih izložaba, sudjelovao je na više od 100 zajedničkih izložaba (uglavnom žiriranih), sudjeluje u radu brojnih kiparskih simpozija u Hrvatskoj i svijetu, i postavlja nekoliko monumentalnih skulptura u javnim prostorima.
Dobitnik je više nagrada na izložbama u Hrvatskoj i svijetu (Trienale hrvatskog kiparstva, Salon mladih), kao i na nekim pozivnim i javnim natječajima.
Njegovi radovi nalaze se u privatnim kolekcijama u zemlji i svijetu, kao i fundusu Moderne galerije u Zagrebu i Gliptoteke HAZU. Odlikovan je 1994. godine Spomenicom Domovinskog rata 1990-1992., a 1997. Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića. Zastupljen je skulpturom “Prizor” u stalnom postavu Galerije „Ružić“.Izložba je otvorena povodom Dana grada i Međunarodnog dana muzeja.
Nagradu “Vladimir Nazor”dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj.
Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo.
Godišnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja umjetnička ostvarenja koja su bila objavljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetnička ostvarenja.
Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknutim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske.
Nagradu dodjeljuje Odbor ‘Nagrade Vladimir Nazor’ na prijedlog komisija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove Odbora, na prijedlog ministra kulture, imenuje Hrvatski sabor iz redova umjetnika, kulturnih i javnih djelatnika.
Katalog
U četvrtak 11. svibnja u Likovnom salonu “Vladimir Becić” otvorena je samostalna izložba kiparice i slikarice, akademkinje Marije Ujević Galetović. Umjetnica se po prvi puta našem gradu predstavila sa osamnaest radova; dvanaest skulptura i i šest akrilika na platnu. Na izložbi je izložen najstariji rad iz 1967., i dvije najnovije slike iz 2017., tako da ovom izložbom je obuhvaćeno pedeset godina rada. Tu je i nekoliko antologijskih radova; tu su dva Kafke, jedan od porculana iz 1976 i jedan od kamena također iz iste godine. Tu je i brončani Autoportet iz 1979. , Avokado iz 2001…Izložbu je otvorio zamjenik gradonačelnika prof. Hrvoje Andrić.
“Kao autorica spomenika najpoznatijoj Brođanki, Marija Ujević Galetović prisutna je u gradu na Savi od 2004. godine. Tada je, naime, brončana figura Ivane Brlić Mažuranić zasjela isprva na uskom zelenom pojasu pod krošnjama parkovnog drveća, da bi potom, prije nekih šest godina, bila preseljena na širinu nedalekog korza. Iz komornoga okruženja postranoga prolaza (nesuđena gaja) na čistinu (ponekad i u vrevu) središnjega trga. Profinjeni lik znamenite pripovjedačice, elegantan u držanju, izražava njezin spokoj i zamišljenost; doista, pomalo je „odsutna, kraljevski usamljena“[1]. I premda je smještena na niskome postolju, ipak ne doziva djecu da joj sjednu u krilo. Prije će biti da zagledana u bajkovite daljine na dohvat ruke, u mješavini tople prisnosti i blage distance, prati pogledom rastrčane mališane i posakrivane domaće.” (iz predgovora kataloga Nikole Albanežea)
Galerija umjetnina priprema vam puno lijepih događanja u travnju. Jedno od njih je ovo, vezano uz Muzejsku edukativnu akciju koju organizira Hrvatsko muzejsko društvo u travnju i svibnju svake godine. Ovogodišnja tema akcije vezana je uz Tajne. I ove godine partner nam je Fotoklub Kadar SB, zajedno s kojim smo organizirali promociju proširenog izdanja Ljubavologije autora Brune Šimleše, koji će brodsku publiku podučiti tajnama ljudskih odnosa, a Kadrovci će promociju začiniti izložbom fotografija na temu Ljubavi. Slijedećih tjedana, bit će i mentori u edukativnoj radionici, na kojoj će podučavati zainteresirane tajnama fotografiranja.
Očekujemo vas, dođite!
U Umjetničkom paviljonu u Zagrebu 19.5. se otvara zanimljiva izložba “Šuma” autorice Jasminke Poklečki Stošić, na kojoj će se naći i jedan rad iz stalnog postava Galerije Ružić. Riječ je o skulpturi Branka Ružića: “Autoportret I”, 1971., drvo, vis. 30 cm.
Dokaz je to još jednom da je Branko Ružić neizostavno ime u svim važnijim pregledima nacionalne umjetnosti XX. stoljeća, ali i da je fundus Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda nezaobilazna postaja u umjetničkom itineraru Hrvatske.
Izložba ostaje otvorena do 17.7.
Evo što u najavi izložbe piše na stranicama Umjetničkog paviljona:
Umjetnički paviljon u Zagrebu uskoro otvara izložbu posvećenu šumi. Riječ je o izložbi kojom će započeti četverogodišnji ciklus izložbi posvećen prirodi, odnosno četirima temeljnim hrvatskim prirodnim resursima – šumi, vodi, zemlji i moru. Cilj izložbe je kroz umjetnost ukazati na ove lijepe hrvatske prirodne resurse te, dodatno, predavanjima koja će pratiti izložbe, dodatno istaknuti i podcrtati njihovu vrijednost i važnost. Predavanja uz izložbu o šumi održavat će se u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti i u prostorima HAZU.
Šuma je izložba multidisciplinarnog karaktera nastala u suradnji Umjetničkog paviljona u Zagrebu i Hrvatskog drvnog klastera, a koja konceptom obuhvaća slikarstvo, skulpturu, književnost i produkt dizajn tijekom razdoblja od XIX. stoljeća sve do danas.
Brojni književnici i likovni umjetnici svoje su nadahnuće pronašli interpretirajući u svojim djelima motive šume. Jedan od najznačajnijih književnika koji se bavio navedenom temom je Josip Kozarac, vodeći predstavnik hrvatskoga realizma, koji svoju Slavonsku šumu objavljuje u „Vijencu” 1888. godine.
Šuma i stabla također su bili inspiracijom mnogobrojnim slikarima. Tijekom XIX. stoljeća i početkom XX. stoljeća u području slikarstva motivom šume ponajviše su se bavili zapaženi pejzažisti slavonskih šuma Hugo Conrad von Hötzendorf i Adolf Waldinger, koji su dali najveći doprinos hrvatskom pejzažnom slikarstvu XIX. Stoljeća. Motiv šume prisutan je, između ostalih, i u djelima Ivana Zasche, Ferde Quiquereza, Vlahe Bukovca, Dragana Melkusa, Otona Ivekovića, Ferde Kovačevića, Slave Raškaj, Tomislava Krizmana, Naste Rojc, Vladimira Becića, Oskara Hermana, Vladimira Filakovca, Zlatka Šulentića, Sonje Kovačić-Tajčević, Đure Tiljka, Ive Dulčića, Željka Lapuha, Ive Šebalja, Zlatana Vrkljana,…
Kiparima su šuma, odnosno stabla, vrijedna sirovina, materijal, u kojemu izrađuju svoja djela. Mnogobrojni su hrvatski kipari koji su radili i rade skulpture u drvetu – Ivan Meštrović, Dušan Džamonja, Ksenija Kantoci, Branko Ružić, Šime Vulas, Peruško Bogdanić, Slavomir Drinković, Matko Mijić, Vladimir Gašparić Gapa, Dalibor Stošić, Mirko Zrinšćak,….
Isto tako, stabla, naročito hrast, su vrijedna sitrovina iz kojih se izrađuje namještaj. Na izložbi će se moći vidjeti razvoj industrijske proizvodnje i dizajna namještaja od samoga početka XX stoljeća do suvremenosti. Među izlošcima će biti proizvodi Tvornice pokućstva od savijenog drva u Rijeci; Mundus „Florijan Bobić“, Varaždin; Mobilia „Ivo Marinković“, Osijek; Thonet-Mundus d.d., Varaždin; Bothe i Ehrmann, Oriolik, Oriovac,….dok će se među autorima moći vidjeti produkti koje su ostvarili Bernardo Bernardi, Herman Bolle, Vjenceslav Richter, Mario Antonini, Boris Babić, Željko Kovačić, Numen, Redesign, Grupa, ….
Djela svih navedenih autora i još mnogih drugih bit će izložena na ovoj jedinstvenoj izložbi. Ukupno će biti izloženo oko 140 izložaka – slika, skulptura i namještaja – iz desetak hrvatskih muzeja i velikog broja privatnih zbirki.
Autorica stručne koncepcije izložbe i likovnog postava izložbe je Jasminka Poklečki Stošić, a koautori su:
- za sekciju slikarstva:
- 19. stoljeće prof. dr. sc. Jasminka Najcer Sabljak
- 20. i 21. stoljeće akademik Tonko Maroević
- za sekciju kiparstva prof. dr. sc. Ive Šimat Banov
- za sekciju produkt dizajna:
- dr. sc. Vanja Brdar Mustapić, voditeljica Zbirke namještaja, MUO, Zagreb
- mr. sc. Ksenija Jurinec, dizajnerica unutarnje arhitekture
- stručni suradnici na izložbi:
- prof. dr. sc. Danijela Domljan, Šumarski fakultet u Zagrebu
- Silvija Lučevnjak, ravnateljica Zavičajnog muzeja Našica
- prof. dr. sc. Aleksandar Durman, Filozofski fakultet u Zagrebu
- Danijela Križanec Beganović, viša kustosica, Etnografski muzej, Zagreb
Ekskluzivno za izložbu i katalog izložbe jedan od najuspješnijih i najprevođenijih hrvatskih pisaca Miljenko Jergović napisat će esej o šumi!
Sinoć je u Galeriji Nasta Rojc u Gradskom muzeju u Bjelovaru otvorena izložba Branka Ružića “Suživot kipa i slike”. Izložba je rezultat međumuzejske suradnje Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda i Gradskog muzeja Bjelovar, i dio je projekta Galerije umjetnina kojim se bogati umjetnički opus Branka Ružića nastoji predstaviti likovnoj publici diljem Hrvatske. Tako je dio Ružićevog opusa nakon izlaganja u Zagrebu, Samoboru, Klanjcu, Vukovaru, Pakracu, Kaštelima, Virovitici, Požegi i Sisku predstavljen i u Bjelovaru. Autorica predgovora u katalogu je voditeljica zbirke Ružić galerije umjetnina grada Slavonskog Broda, Romana Tekić, dok odličan postav potpisuju kolege iz Bjelovarskog muzeja.
Ova izložba svojevrsna je mala retrospektiva Branka Ružića – jednog od najznačajniji kipara nacionalne umjetnosti druge polovice dvadesetoga stoljeća. Izloženi radovi dio su fundusa Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda, a bjelovarskoj likovnoj publici predstavljeni su neki od najreprezentativnijih radova Branka Ružića, u različitim tehnikama – gvašu, drvu, terakoti, bronci, bakrenom limu, te papir mâchéu (drevnoj kiparskoj tehnici kaširanja papira) – tehnici kojoj se Ružić priklonio ’90-ih godina zbog narušena zdravlja, ali unatoč tome standardne vrsnoće izvedbe, koja je obilježila i njegov cjelokupan rad. Izložbom će Branko Ružić biti predstavljen bjelovarskoj publici kao svestrana ličnost – slikar, kipar, pisac i likovni pedagog. Kao neizostavno bitna figura nacionalnog kiparstva, formalno i sadržajno obogatio je i proširio estetiku suvremenog kiparstva, utemeljivši prepoznatljiv likovni izraz kojeg karakterizira monumentalnost, jednostavnost, metaforičnost i vječna razigranost deformacije oblika. Neumorna potraga i izuzetna marljivost Branka Ružića stvorila je djela koja progovaraju o temama bliskim svakom pojedincu – strahu, ugroženosti, sudbini, smislu postojanja, pa samim time stoje i kao potvrda života. Djela umjetnika Branka Ružića nalaze se u relevantnim muzejima, galerijama i pregledima hrvatske likovne umjetnosti.
Kako smo prethodno najavili, Galerija umjetnina nastavlja prezentirati fundus zbirke Branka Ružića likovnoj publici izvan Slavonskog Broda. Ovaj put riječ je o međumuzejskoj suradnji s Gradskim muzejom Bjelovar. U Galeriji Nasta Rojc u Gradskom muzeju Bjelovar otvara se u utorak, 11. travnja u 19 sati izložba Branka Ružića: Suživot kipa i slike. Izložba ostaje otvorena do 4. lipnja 2017.
Pozivnica
Katalog