Vijesti

U ponedjeljak, 2. srpnja 2018. s početkom u 11h u rodnoj kući Dragutina Tadijanovića u Rastušju javnosti je predstavljen zbornik radova s međunarodnoga znanstvenoga skupa o Dragutinu Tadijanoviću, koji je održan u jesen 2017.g. na dislociranom studiju u Slavonskom Brodu. Skup je realiziran suradnjom Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka i Fakulteta za poljsku i klasičnu filologiju Sveučilišta Adama Mickiewicza iz Poznanja u Poljskoj.

Zbornik je promovirala izv. prof. dr. sc. Emina Berbić Kolar, voditeljica dislociranoga studija Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Slavonskom Brodu, a o zbirci radova govorili su i prof. dr. sc. Damir Matanović, dekan Fakulteta, te izv. prof. sr. sc. Nihada Delibegović Džanić, recenzentica.

Urednici izdanja su, uz već spomenute Eminu Berbić Kolar i Damira Matanovića, bili i prof. dr. sc. Bohuslaw Zielinski iz Poznanja te Amira Turbić Hadžiagić s Filozofskog fakulteta u Tuzli.

Skup su svečano otvorili i nazočne pozdravili g.Hrvoje Andrić, zamjenik gradonačelnika Slavonskoga Broda i Miroslav Bjelobrk, domaćin i skrbnik ostavštine D. Tadijanovića te izrazili zadovoljstvo dosad učinjenim i želju za daljnim sličnim promocijama lika i djela Dragutina Tadijanovića.

Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda 28. lipnja u 19 sati u Galeriji Ružić u suradnji s gradskim muzejom Bjelovar, otvorila je izložbu fotografija poznatog fotografa Tihomira Pintera “Mala retrospektiva”. Izložba je otvorena od 28.lipnja do 27. kolovoza.

Tihomir Pinter rođen je 19. siječnja 1938 u Bjelovaru. Fotografiju je upoznao još kao dijete jer se njome bavio njegov otac, koji je i organizirao fotografske izložbe u Bjelovaru, a i stariji brat Stjepan. Nakon završene gimnazije u Bjelovaru, studirao je kemiju i likovnu umjetnost. Između 1954. i 1958. pohađao je vojnu medicinsku školu u Ljubljani. Posjećivao je umjetničke i fotografske izložbe i počeo se zanimati za apstrakciju u likovnoj umjetnosti. Susreo se s “Ljubljanskim fotokrugom”, a najviše ga je impresionirala fotografija Slavka Smoleja.

Godine 1958. zapošljava se u vojnoj ljekarni u Sarajevu kao farmaceutski tehničar i pridružio se Fotoklubu Sarajevo. Također polazi tečaj fotografije. Dvije godine kasnije upisuje farmaceutsko-biokemijski studij u Zagrebu, gdje je diplomirao 1965. Godine 1973.u Zagrebu završava magisterij iz područja kemije hrane, a 1975. je doktorirao.

Godine 1970. FIAP (Fédération Internationale de l’Art Photographique) mu je dodijelilo naslov umjetnika FIAP-a, a nakon premještanja u Ljubljanu postao je članom Fotogrupa ŠOLT iz Ljubljane. Između 1969. i 1981. bio je među prvih deset izlagača u Sloveniji i Jugoslaviji. Prijateljevao je sa slikarom Andrejom Jemecom, kojega je i portretirao u studiju. Slijede portreti drugih umjetnika u studiju. Godine 1975. FIAP mu je dodijelio titulu izvrsnosti FIAP

Na inicijativu Društva slovenskih skladatelja fotografirao je slovenske skladatelje. Posjetio je iskladatelja Božidara Kantusera u Parizu. Također je fotografirao parišku četvrt La Défense. Na francuskom institutu Charles Nodier u Ljubljani, priredio je izložbu o Parizu. Godine 1995. otvorio je svoj studio i počeo se baviti studijskim portretiranjem.

Godine 2006. primio je nagradu Janez Puhar za životno djelo, a od 2007. član je Društva dizajnera Slovenije i Udruge slovenskih likovnih umjetnika. Ukupno je sudjelovao na 565 skupnih izložbi i pripremio 94 samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je 175 nagrada.

Prije 11 godina, na današnji dan, 27. lipnja, preminuo je jedan od najvećih hrvatskih književnika – naš Dragutin Tadijanović.

Dragutin Tadijanović rodio se 4. studenoga 1905. godine u Rastušju u blizini Slavonskog Broda, kao najstariji sin zemljoradnika Mirka Tadijanovića i Mande. Svoje školovanje počeo je u susjednom selu Podvinju, gdje je polazio Nižu pučku školu te u Slavonskom Brodu gdje je završio dva razreda Više pučke škole.

Svoj umjetnički put započeo je 1920. godine, stanujući u brodskom samostanu, gdje je kao učenik petog razreda gimnazije počeo pisati pjesme. Svoje daljnje školovanje nastavlja u Zagrebu na Gospodarsko-šumarskom fakultetu, gdje je nakon upisa vrlo brzo prešao na Filozofski fakultet (smjer povijest južnoslavenske književnosti i filozofija) na kojem je i diplomirao 1937. godine.

Nakon završetka školovanja radio je kao urednik službenog lista “Narodne novine” (1935.- 1940.), honorarni nastavnik na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (1939.-1945.), urednik u knjižnici “Djela hrvatskih pisaca”, te u Izdavačkom poduzeću “Zora” i „Hrvatski pjesnici“, te u „Matici hrvatskoj“ . Bio je i ravnatelj Instituta za književnost JAZU-a sve do umirovljenja, 1973. god.

Pored svojih raznovrsnih poslova nalazio je vrijeme kako bi se posvetio svojoj pravoj i prvoj ljubavi – književnosti. Prvu pjesmu („Tužna jesen“) objavio je u đačkoj „Omladini” 1922. pod pseudonimom Margan Tadeon, a pod svojim imenom počinje objavljivati 1930. u „Književniku” i „Hrvatskoj reviji”. Objavio je oko 500 pjesama u 40-ak zbirki, a priredio je i nekoliko izdanja svojih izabranih i sabranih djela.

Dragutin Tadijanović pojavio se u vrijeme kad je na scenu stupila moderna književnost i kada su postojale najave socijalne književnosti. No unatoč svemu tome, Dragutin je ostao vjeran sebi oslanjajući se na intimne i zavičajne teme s čim je nastavio više manje do kraja svoje karijere.

Među njegova djela treba spomenuti: „Pepeo srca”, „Dani djetinjstva”, „Tuga zemlje”, „Pjesme”, „Blagdan žetve”, „Prsten”, „Kruh svagdanji”, „More u meni”, „Dom tajnovitosti”, „Čarolije” te mnoga druga djela ovog velikog književnika.

Za svoj književni rad Tadijanović je nagrađen brojnim nagradama ( Nagrada grada Zagreba, Nagrada Vladimir Nazor, Zmajeva nagrada, Goranov vijenac, itd..), dodijeljena su mu visoka društvena i državna priznanja (Orden rada sa zlatnim vijencem, Orden Republike sa zlatnim vijencem, Red kneza Trpimira, Red Danice Hrvatske, itd..), počasni je član brojnih književnih i kulturnih društava i organizacija a usto je i počasni građanin Raba, Slavonskoga Broda, Zagreba, Zaprešića, Vukovarsko- srijemske županije..

Svoju cjelokupnu bogatu ostavštinu odlučio je nakon svoje smrti ostaviti gradu Slavonskom Brodu i kao takva može se svakodnevno razgledati u Spomen – domu Dragutina Tadijanovića u samom centru grada.

Kad mene više ne bude
Svakog dana sunce zapada. Doći će
Dan od kojeg će se znati: mene
Više nema.
Neće se ništa desiti što nije bilo
Za moga vijeka: mornari će
Ploviti morima,vjetrovi će hujati žalostivo
U granju, savijat će se dozrelo klasje k zemlji.
Voljet će se mladići i djevojke
Kao što se prije njih
Nikada nije volio nitko.
U jesen, kad voće dozrijeva, kad se beru
Plodovi, prolazit će njih dvoje
Alejom ispred Sveučilišta; zatim će
Šetati pod kestenima na Griču
Držeći se za ruke, dugo, dugo,
Kao što se prije njih nitko
Nije držao nikada. Oni će sjesti na klupu
Starinsku i spazit oboje: na njima leži srebro mjesečine
(Kako je negda počivalo na tebi
I meni, u doba mlade ljubavi). Prije neg se poljube,
Djevojka će šapnuti sjajnom mjesecu: Sanjam li
Ili čitam pjesnika
Koji je pjevao o mojoj ljubavi?

Rijeka (Brgudi 155),
30.prosinca 1955., naveče

Povodom Dana grada i Međunarodnog dana muzeja u Likovnom salonu „Vladimir Becić“ otvorena je izložba „Simfonija željeznog bata“ Mladena Mikulina prepoznatljivog i istaknutog po radu u mediju željeza, a koji se kroz svoj kiparski rad na više načina povezao s gradom Slavonskim Brodom.

Na prvoj samostalnoj izložbi u Slavonskom Brodu od jučer su izložene reprezentativne i antologijske skulpture iz umjetnikova opusa: „Dali“, „Balerina“, „Sakralno oko“, „Sokol“, „svjetovno oko“ te posmrtna maska Jim Morrisona frontmena grupe „The Doors“ koju kipar Mladen Mikulin namjerava postaviti na pjevačev nadgrobni spomenik u Parizu.

Poglede Brođana svojom veličinom i medijem inoxa i željeza od kojih su izrađene, privukle su na ulazu u Likovni salon i postavljene skulpture „Krleža“ i „Golubica“. Atmosferu otvorenja uljepšao je glazbeni trio izvodeći poznate note rock grupe „The Doors“ kako je i bilo prigodno s obzirom na spone i veze koje je Mladen Mikulin svojim umjetničkim djelovanjem izgradio prema liku Jima Morrisona.

Autor skulptura koji je i osobno bio nazočan otvorenju izložbe, diplomirao je u kiparstvo u klasi Branka Ružića, dobitnik je više nagrada i priznanja za kiparstvo te je sudjelovao je na skupnim i samostalnim izložbama u domovini i inozemstvu. Kao najmlađi kipar bio je uvršten u veliku izložbu „Tisuću godina hrvatskog kiparstva“ u zagrebačkom Muzejsko-galerijskom prostoru. Njegov „Čovjek s kotačem“ dio je stalnog postava Galerije „Ružić“, a na rodnoj kući Dragutina Tadijanovića u Rastušju postavljena je njegov rad spomen-ploča s portretom našeg akademika.
U ime Grada Slavonskog Broda izložbu je svečano otvorio zamjenik gradonačelnika Hrvoje Andrić, a svi građani izložbu će moći posjetiti do 1. rujna 2018. koja će dotad biti otvorena.

Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda poziva Vas i Vaše prijatelje na Večer šansone u izvođenju Srđana Depola, s programom iz svjetskog glazbenog nasljeđa tog žanra, prepjevima i originalima JACQUESA BRELA, te Y. MONTAND, G.BECAUD, Ch. TRENET, S. REGGIANI, u francuskom originalu i autorskim pjesmama SRĐANA DEPOLA povodom Međunarodnog dana muzeja u petak, 18. svibnja u 18:00 u Galeriji Ružić.

Koncertu prethodi otvorenje izložbe radova nastalih na likovnoj koloniji povodom 100-tog rođendana Gimnazije “Matija Mesić”.

Mladen Mikulin ,hrvatski je kipar rođen u Velikoj Gorici, 31. XII. 1958. Na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti diplomirao je kiparstvo u klasi Branka Ružića 1986. godine. Svoju prvu samostalnu izložbu skulptura izrađenih od metalnog lima pripremio je 1986. godine u zagrebačkoj “Galeriji Nova”, a 1990. bio je najmlađi kipar čiji je rad uvršten u veliku izložbu “Tisuću godina hrvatskog kiparstva” u zagrebačkom Muzejsko-galerijskom prostoru. Iako je 1981. godine, prije upisa na Likovnu akademiju, izradio kamenu bistu poznatog glazbenika Jima Morrisona, koja je uz dopuštenje konzervatora bila postavljena u pariškom groblju Pere Lachaise, službeno je prvi put je izlagao u Parizu 1992., na međunarodnoj izložbi “Mlado slikarstvo“(Jeune Peinture) u Grand Palaisu. Predstavio se skulpturom limene ptice. Dobitnik je natječaja za spomenik Grgi Martiću koji je izveden u bronci i postavljen u istoimenoj zagrebačkoj ulici, a u zagrebačkom parku Maksimir izradio je brončani kip “Hrvatskog sokola”.

Mikulin je, po posebnim narudžbama, autor još desetak javnih spomenika (Herman Dalmatin, Juraj Habdelić, Bartol Kašić, Slavko Ježić, Alojzije Stepinac …). Dobitnik je više nagrada i priznanja, među kojima je nagrada za kiparstvo na „Salonu mladih“ 1987., nagrada na Trećem triennalu hrvatskog kiparstva i posebna nagrada Zagrebačkog salona 1990. Na rodnoj kući Dragutina Tadijanovića u Rastušju 2015. postavljena je spomen ploča s portretom našega akademika , također rad Mladena Mikulina.

Mikulinov „Čovjek s kotačem“ nalazi se u postavu Galerije „Ružić“, a brodskoj likovnoj publici predstavio se sa dva rada na kolektivnoj izložbi pod imenom „Ružić i njegovi učenici“ prije dvije godine u Likovnom salonu „Vladimir Becić“.

Sudjelovao je mnogim samostalnim i skupnim izložbama u domovini i inozemstvu. Živi i radi na svojem imanju u Vukovini pored Nove Gorice. Profesor je na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci.

Svečanost otvorenja uveličat će prigodnim glazbenim programom Karlo Đurić (klavijature) i Vladimir Jevicki ( gitara).

Dana 4. svibnja u 12 sati otvorena je izložba u povodu 100. godišnjice gimnazije “Matija Mesić” pod nazivom “Mi stvaramo – Matija Mesić u slici” u Likovnom salonu “Vladimir Becić” gdje su učenici predstavili svoje stvaralaštvo u području likovnosti. Izložbu možete pogledati od 4. do 11. svibnja ove godine.

Već gotovo četvrt stoljeća od 18. travnja do 18. svibnja u organizaciji Sekcije za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju HMD-a održava se muzejska edukativna igra kojoj je cilj promicanje i popularizacija muzeja, poticanje individualnog posjeta muzejima i razvijanje kulturnih navika – prvenstveno, ali ne i isključivo, među djecom i mladima – te pridonošenje razvoju edukativne djelatnosti muzeja.

Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda već 12. godinu za redom uključuje se u ovu edukativnu akciju za mlade posjetitelje muzeja, kako bi mladima što više približila sadržaj svojih stalnih postava i zainteresirala najmlađe korisnike za svoje sadržaje, a u skladu sa izmijenjenom ulogom muzeja i galerija na globalnoj razini posljednjih desetljeća; muzeji se više ne percipiraju kao hladna i dosadna mjesta, nego prostori interakcije i učenja, a publika više nije tek pasivni promatrač, nego se kroz iskustvo učenja potiče njihova znatiželja i interes za umjetnička djela, predmete i zbirke.

Prema preporuci Hrvatskog muzejskog društva (HMD) , Sekcije za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju, ovogodišnja tema akcije je lađa. Kako piše u pozivu Hrvatskog muzejskog društva, „muzeji su, u simboličnom smislu lađe pune različitosti i neizrecivog bogatstva skrivenog u muzejskim predmetima koje brižno čuvamo i ”prevozimo” po vodama današnjice za buduće naraštaje ”lađarica” i ”lađara”.

Galerija umjetnina odlučila je ovogodišnju EMA-u usmjeriti ka proslavi stoljeća postojanja Gimnazije, zajedničkim aktivnostima sa brodskim gimnazijalcima pod nazivom „Zaplovimo kroz likovnu povijest Gimnazije“ .

Povodom obilježavanja 100 godina postojanja Gimnazije „ Matija Mesić“ u Slavonskom Brodu učenici će predstavit svoje stvaralaštvo u području likovnosti na zajedničkoj izložbi „Mi stvaramo“ u Likovnom salonu „Vladimir Becić“, a u tijeku izlaganja radova u Galeriji Ružić održat će se, u suorganizaciji Galerije umjetnina i Gimnazije „Matija Masić“ radionice koje će biti posvećene značajnim likovnim pedagozima stare i nove gimnazije kao što su Jerolim Miše, Julije Tomić , Ranko Stajić… Učenici i građani moći će razvijati svoj likovni govor nadahnuti djelima brodskih umjetnika, nekadašnjih profesora Gimnazije.

Prilika je to za još jedno prisjećanje na bogatu kulturnu baštinu našeg grada, koja uvijek iznova nudi nove, u skladu s vremenom u kojem živimo, mogućnosti proučavanja, valorizacije i reintepretiranja.

Gimnazija “Matija Mesić” i Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda imaju čast pozvati Vas i Vaše prijatelje na otvorenje izložbe “MI STVARAMO – Matija Mesić u slici”. Otvorenje će se održati u Likovnom salonu “Vladimir Becić” u petak, 4. svibnja 2018., u 12 sati.