Zdravko Ćosić rođen je u Slavonskom Kobašu 15. XII. 1941. Završio realnu gimnaziju u Slavonskom Brodu 1960, diplomirao 1965. u klasi V. Paraća na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Dvije godine radi na restauriranju slika u Saveznom institutu za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, potom od 1967. živi u Slavonskom Kobašu kao slobodan umjetnik. Oko 1980. seli se u Zagreb, no i dalje pretežno boravi u Slavonskom Kobašu. Bio je na studijskim putovanjima u Čehoslovačkoj (1965), Engleskoj, Njemačkoj, Francuskoj (1970), Italiji (1972), Nizozemskoj (1978). — Tematski vezan uz rodni kraj, slika postojano slavonske pejzaže uz Savu, s vrbicima, livadama i močvarama, u obilju boja i tonova, u sunčanoj rasvjeti, rujanskom rumenilu ili bjelini snijega pod tmurnim oblacima. Fazu akademskog utjecaja (Lj. Ivančić) obilježava dramatična tamna rasvjeta s iznenadnim bljeskovima svjetlosti u tamnosmeđoj paleti. Sedamdesetih godina sumornu sliku prirode zamjenjuje isprva kolorizam, pastozan namaz boja i neobuzdan potez kistom. Zatim se boje smiruju, prevladavaju tamni tonovi iz kojih mjestimice izbija poneki žar crvenila ili žutila.
U nastavku donosimo tekst višeg kustosa Branimira Pešuta, voditelja Kabineta akvarela o vezi Ćosića i Save.
Zdravko Ćosić i akvarelistička kolonija Sava
Akvarelistička kolonija „Sava „ započela je svoje postojanje prije 40 godina zahvaljujući čvrstom jezgru brodskih akvarelista koju su činili Predrag Goll, Marko i Krun Kern, Đurđa Vilagoš i naravno Zdravko Ćosić (1941- 2006) koji je dugi niz godina bio sudionikom Save…Kolonija „Sava“ traje više dana i jedan od radnih dana uključuje i plovidbu rijekom Savom pošto je nakana pokretača kolonije bila je između ostaloga i „slikanje savskog pejzaža“ kako je to bilo neformalno definirano u osamdesetim godinama prošloga stoljeća, a kasnije bilo zapisano u statutu kolonije. U organizaciji „Hrvatskih voda“, slikari, članovi kolonije zaplovili bi do Slavonskog Kobaša , gdje bi se iskrcali i otišli u posjetu Zdravku Ćosiću čija je kuća na kraju sela, vrlo blizu savske obale. Itinerer je obuhvaćao i odlazak do nedalekog Oriovca koji je djedovina velikog Vladimira Becića (Slavonski Brod, 1886 — Zagreb, 1954). Becić je kao student ovjekovječio Oriovac svojim akvarelima iz studentskih dana i slavnim Oriovačkim hrastom (1907.), uljem na kartonu, u stalnom postavu Moderne galerije u Zagrebu i važan je za likovnu povijest kako Broda tako i Hrvatske. Kuća Zdravka Ćosića i njegov atelje, kultna su mjesta tim više jer bilo kakav umjetnički ateljerski prostor ne postoji ni u bližoj, a niti u daljoj kobaškoj okolici. Zdravko je skoro cijeli svoj život proveo u Kobašu, a njegov dom je bila najpoznatija kobaška adresa na koju se svraćalo desetljećima. Tamo su dolazili mnogi zainteresirani za Ćosićevo slikarstvo ali i slikari bilo amateri ili profesionalci. Pošto je i sam bio akvarelistom, Ćosić je bio članom brojnih saziva Akvarelističke kolonije „Sava“, a tijekom vremena, postao je i domaćinom ove kolonije tako da su slikari iz brojnih saziva u zadnjih dvadeset godina obavezno dolazili Ćosiću u posjet te su kraće ili duže boravili u njegovom domu. Bila bi to jedinstvena prigoda upoznati slikare koloniste sa njegovim opusom u ulju i akvarelu in situ pošto je njegova kuća istovremeno bila i galerija s postavom njegovih najreprezentativnijih radova iz svih umjetnikovih faza. Iako je Zdravko umro 2006. godine lipanjsko navigavanje Savom za Kobaš nije njegovom smrću prekinuto. Brod bi se ukotvio na poznatu lokaciju uz obalu i kuća Zdravka Ćosića, ukoliko bi dvorišna kapija bila otvorena, postala je obavezim mjestom predaha slikara i prigodom da se upoznaju s osnovnim biografskim podacima i značenjem Ćosića za slikarsku povijest brodskog likovnog kruga. Svaki boravak u Kobašu bio je povod za podsjećanje na priču o kobaškom slikaru koji je cijeli svoj život slikao pejzaž koji je oko sebe gledao; rodnu Slavoniju, razlivene vode, Savu i dakako Kobaš. Njegovi suseljani unazad pet godina redovno obilježavaju uspomenu na slikara manifestacijom „Sjećanje na Zdravka Ćosića“ prigodnim programom i izložbom njegovih radova.
