Detaljnije možete pogledati OVDJE
Sinoć je u potkrovlju Interpretacijskog centra Ivana Brlić Mažuranić, u Kući Brlić praizvedena biografska drama o Ivani Brlić-Mažuranić za tri glumice “U potrazi za Ivanom”.
Riječ je o kazališnoj predstavi čiji se tekst temelji na istoimenom nagrađivanom romanu spisateljice Sanje Lovrenčić, koja je ujedno i dramaturginja predstave, dok je redateljica Morana Dolenc.
U fokusu je projekta lik proslavljene spisateljice, čija djela svojom maštovitošću i duboko humanim porukama zauzimaju posebno mjesto u hrvatskoj kulturnoj baštini. Na posebno se inovativan način, spajajući dramski izraz s lutkarskim medijem, predstava bavi istraživanjem unutarnjeg, osobnog svijeta Ivane Brlić-Mažuranić, pitanjima potisnute kreativnosti i želje za pisanjem u patrijarhalnom ozračju, kontrole nad vlastitim životom te pitanjem istinskog samoostvarenja usprkos ograničenjima okoline.
Projekt je nastao u koprodukciji Max Teatra iz Zaprešića i Galerije umjetnina Grada Slavonskog Broda. Nakon slavonskobrodske premijere, očekuju se i zagrebačka, zaprešićka te ogulinska premijera predstave.
Još uvijek prepuni dojmova i punih srca, zahvaljujemo svima koji su došli pogledati predstavu, a posebno ostalim članovima autorskog tima ( obrada glazbe: Davor Rocco, scenski pokret: Rebeka Čuljak, kreacija kostima: Tihana Ostreš, scenografija i lutke: David Peroš Bonnot), koji su doputovali iz Zagreba na premijeru.
Predstava “U potrazi za Ivanom” ponovo će u Kući Brlić zaigrati 18. travnja, upravo na rođendan naše Ivane.
U Noći muzeja predstavili smo monografiju kipara Mladena Mikulina.
U Galeriji Ružić, s početkom u 18 sati, monografiju kipara Mladena Mikulina predstavili su Mladen Mikulin, Darko Bavoljak i Romana Tekić. Mikulin je diplomirao kiparstvo u klasi Branka Ružića, njegov „Čovjek s kotačem“ dio je stalnog postava Galerije „Ružić“, a na rodnoj kući Dragutina Tadijanovića u Rastušju postavljena je njegov rad spomen-ploča s portretom našeg akademika.
u Galeriji Ružić u Noći muzeja u petak, 26. siječnja u 19:30 otvorili smo izložbu Darka Bavoljaka: Portreti Branko Ružić.
Darko Bavoljak (1961.) rođen je u Zagrebu. Završio je studij snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Tijekom studija aktivni je kroničar i protagonist nekih od ključnih događanja koja su definirala Zagreb tih godina kao urbanu i liberalnu sredinu. Radovi su mu objavljivani u Poletu, Studenskom listu, Svijetu, Startu i mnogim drugim tadašnjim novinama i časopisima, kao i u monografijama, katalozima, knjigama i stručnim publikacijama.
Iako po profesiji filmski snimatelj, po vokaciji je fotograf i u njoj nalazi svoje ishodište, a kroz bliskost i prepoznavanje s likovnim umjetnicima neoavangardnog konceptualnog usmjerenja ostvaruje niz zanimljivih fotografskih ciklusa i video radova. Društveno je angažiran na području kulture sjećanja i demistifikacije političke autokracije.
Radovi mu se nalaze u privatnim kolekcijama, te u zbirkama MSU-a i MUO-a u Zagrebu, MMSU-a u Rijeci, Galeriji umjetnina u Splitu i Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku. Realizirao je više filmskih ostvarenja, među ostalima Stupid Antonio presents (2006.), Goli otok (2012.), Urbi et orbi (2013.) i MMC (2020.).
“Iako ove fotografije čuvaju od zaborava naše sjećanje na umjetnikov lik, pred nama se nalaze portreti Branka Ružića koji nikako nisu stereotipni, niti su lišeni stvaralačke slobode. Bavoljak u njima stvara atmosferu razgovora koji se vodi neposredno izvan okvira slike. ”
( iz predgovora Romane Tekić)
Još jedna, 19. po redu Noć muzeja je iza nas. Tema ovogodišnje bila je Muzeji i nova publika, a svojim programima i mi smo se pokušali približiti svim generacijama.
Nadamo se da smo u tome uspjeli, jer je kroz naše prostore prošlo jako puno najmlađih posjetitelja, a kako nam je bilo, pogledajte na fotografijama.
Autor fotografija: Photolab
Na temelju članka 11. Statuta Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda, Pravilnika o radu Galerije, ravnateljica ustanove objavljuje:
OGLAS
za prijem u radni odnos na radno mjesto kustos
jedan (1) izvršitelj/ica na neodređeno vrijeme
Opći uvjeti za prijem u radni odnos:
- punoljetnost
- hrvatsko državljanstvo
- zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta
Pored općih uvjeta za prijem u radni odnos kandidati moraju ispunjavati sljedeće posebne uvjete:
- Završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij muzikologije (VSS) ili visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ( NN, br. 123/2003., 198/2003., 105/2004., i 46/2007.)
- poznavanje jednog stranog jezika
- poznavanja rada na PC,
- komunikacijske sposobnosti,
- položen ispit za kustosa ili polaganje u zakonskom roku
Cijeli oglas i detalje istog možete pogledati OVDJE.
Upravni odbor Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti objavio je javni natječaj Iz posebnog fonda Nagrada Dragutina Tadijanovića za dodjelu studentske stipendije u iznosu od 664,00 eura studentu hrvatskog jezika i književnosti iz Brodsko-posavske županije za 2024.g.
Obrasce prijavnica na natječaj i detaljne informacije o natječaju dostupne su na mrežnim stranicama Zaklade Hrvatske akademije :
Obrazložene prijedloge treba dostaviti na adresu:
ZAKLADA HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI, TRG NIKOLE ŠUBIĆA ZRINSKOG 11, ZAGREB
do 4. ožujka 2024.g.
*dokumenti:
E-majstor magazin je objavio tekst o Slavonskom Brodu: “Slavonski Brod – turistički biser na Savi”
Radi se o projektu internetskog medija DaiBau International d.o.o. koji je pokrenuo projekt „Hrvatske arhitektonske znamenitosti“ u želji za promoviranjem znamenitosti gradova i općina s prezentacijom njihovih arhitektonskih, kulturnih i turističkih znamenitosti.
Među bogatom kulturnom baštinom Slavonskog Broda, istaknuti su i naši postavi: Galerija Ružić u Tvrđavi, Kuća Brlić i Spomen-dom Dragutina Tadijanovića.
Članak možete pročitati na poveznici: Slavonski Brod – turistički biser na Savi
14. i 15. prosinca 2023. u Šibeniku se održao znanstveni skup pod nazivom “Grga Antunac u svjetlu novih saznanja”, posvećen šibenskom kiparu hrvatske moderne. Grga Antunac široj javnosti najpoznatiji je po izradi brončanih vratnica za sjeverni i južni portal šibenske katedrale sv. Jakov, a blisko je surađivao sa Ivanom Meštrovićem i Antunom Augustinčićem.
Na skupu je sudjelovalo 9 stručnjaka i znanstevnika, među kojima je bila i Dajana Breznik, kustosica Spomen-doma Dragutina Tadijanovića.
Naime, Grga Antunac je izradio tri manja djela za Dragutina Tadijanovića, od kojih su sačuvana dva i danas se nalaze i čuvaju u ostavštini Dragutina i Jele Tadijanović u Spomen-domu D. Tadijanovića.
Kako smo saznali na skupu od članova obitelji Grge Antunca, Dragutin Tadijanović i Grga Antunac bili su bliski prijatelji, koji su svojedobno skupa pjevali u zboru “Mladost” što je svima prisutnima bilo novo saznanje, jedno od mnogih koje smo dobili o tom iznimnom kiparu koji je nepravedno zapostavljen u povijesti umjetnosti.
Zahvaljujući zalaganju Muzeja grada Šibenika, koji je organizirao ovakav skup, priredio čak tri izložbe njemu u čast, podigao spomen ploču u rodnoj ulici i tiskao memoare Grge Antunca, o tom velikom kiparu ćemo uskoro znati sve više.
Nema slika u ovoj galeriji.
U Kući Brlić smo u četvrtak, 14. prosinca u 18 sati otvorili izložbu Mač- jednom davno koju je propremio Hrvatski povijesni muzej / Croatian History Museum. Hvala ravnateljici Matei Brstilo Rešetar, kustosima Ani Filep, Petri Braun i Leonu Bošnjaku kao i ostaloj ekipi koja je vrijedno radila cijeli tjedan na postavu izložbe. Hvala i svima koji su svojim dolaskom uveličali svečanost otvorenja, a bilo vas je zaista puno!
Hvala i Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske, koje je prepoznalo važnost ove međumuzejske suradnje i sufinanciralo izložbu.
… u ne tako dalekim kraljevstvima i kneževinama bio je simbol i osobno naoružanje vitezova, oklopljenih plemića, ratnika na konju koji su s mačem u ruci podčinjavali, ali i štitili druge. Mačem su se stvarala i rušila carstva, krojile granice i oblikovala povijest svijeta.
Mač je nositelj simbola i izraz je dubokih vrijednosti u svakom društvu koje ih je koristilo. To je vrlo konfliktan predmet, predmet umjetnosti, znanosti, iznimno visokog tehničkog umijeća, izražaj je jezika i nositelj mitova. Iako ih sada, izložene u muzeju, promatramo i divimo im se kao umjetničkim djelima ili vrhunskim obrtničkim proizvodima – ne smijemo zaboraviti da nisu nastali kako bismo im se danas divili, već kao oružje, sredstvo za borbu koje je sposobno spasiti, ali i oduzeti život.
Uvijek prisutan u povijesti, kao i u imaginaciji ljudi, mač je oružje viteza – produžetak njegove ruke, ali i uma. Predmet je legendi, pripovijedaka i pjesama, kako kod naših davnih predaka, tako je i nama danas gotovo neizostavan dio modernih epova koje čitamo, slušamo i gledamo.
Iz fundusa Hrvatskog povijesnog muzeja predstavljamo izbor od 13 izuzetno vrijednih srednjovjekovnih mačeva „viteškog doba” od 11. do početka 16. stoljeća.
Izložba se temelji velikim dijelom na stručnoj i znanstvenoj
obradi mačeva iz Zbirke oružja koju je Hrvatski povijesni muzej 2009. godine objavio u katalogu zbirke „Mačevi viteškog doba u Hrvatskoj”.
U cilju popularizacije fundusa, osim prezentiranih mačeva i općih tema iz viteškog života, prezentirani su i objavljeni brojni predmeti i mediji s kojima se susrećemo u svakodnevnom životu, a koji i danas svjedoče o fascinaciji viteštvom i mačem.
Mačevi s područja Hrvatske ne odstupaju od tipologije, sustava i
karakteristika istodobnih mačeva diljem Europe. Običaji i obredi povezani s tim mačevima jednaki su onima u drugim dijelovima Europe te svjedoče zajedničkoj kulturi koju i danas baštinimo.
Kažu da je pero moćnije od mača, ali pamti li itko junačku avanturu
koja je završila dvobojem s olovkama? Provirite u srednjovjekovni svijet viteštva i svjedočite utjecaju koje to doba ostvaruje u imaginaciji suvremenog čovjeka.
Izložba ostaje otvorena do 29. veljače 2024., a pogledati je možete u radnom vremenu Kuće Brlić, ponedjeljkom od 9 do 14 sati, utorak- petak od 9-14 i 17-19 sati, te subotom od 10- 14 sati.