“Kao autorica spomenika najpoznatijoj Brođanki, Marija Ujević Galetović prisutna je u gradu na Savi od 2004. godine. Tada je, naime, brončana figura Ivane Brlić Mažuranić zasjela isprva na uskom zelenom pojasu pod krošnjama parkovnog drveća, da bi potom, prije nekih šest godina, bila preseljena na širinu nedalekog korza. Iz komornoga okruženja postranoga prolaza (nesuđena gaja) na čistinu (ponekad i u vrevu) središnjega trga. Profinjeni lik znamenite pripovjedačice, elegantan u držanju, izražava njezin spokoj i zamišljenost; doista, pomalo je „odsutna, kraljevski usamljena“[1]. I premda je smještena na niskome postolju, ipak ne doziva djecu da joj sjednu u krilo. Prije će biti da zagledana u bajkovite daljine na dohvat ruke, u mješavini tople prisnosti i blage distance, prati pogledom rastrčane mališane i posakrivane domaće.” (iz predgovora kataloga Nikole Albanežea)
Vijesti
Galerija umjetnina priprema vam puno lijepih događanja u travnju. Jedno od njih je ovo, vezano uz Muzejsku edukativnu akciju koju organizira Hrvatsko muzejsko društvo u travnju i svibnju svake godine. Ovogodišnja tema akcije vezana je uz Tajne. I ove godine partner nam je Fotoklub Kadar SB, zajedno s kojim smo organizirali promociju proširenog izdanja Ljubavologije autora Brune Šimleše, koji će brodsku publiku podučiti tajnama ljudskih odnosa, a Kadrovci će promociju začiniti izložbom fotografija na temu Ljubavi. Slijedećih tjedana, bit će i mentori u edukativnoj radionici, na kojoj će podučavati zainteresirane tajnama fotografiranja.
Očekujemo vas, dođite!
U Umjetničkom paviljonu u Zagrebu 19.5. se otvara zanimljiva izložba “Šuma” autorice Jasminke Poklečki Stošić, na kojoj će se naći i jedan rad iz stalnog postava Galerije Ružić. Riječ je o skulpturi Branka Ružića: “Autoportret I”, 1971., drvo, vis. 30 cm.
Dokaz je to još jednom da je Branko Ružić neizostavno ime u svim važnijim pregledima nacionalne umjetnosti XX. stoljeća, ali i da je fundus Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda nezaobilazna postaja u umjetničkom itineraru Hrvatske.
Izložba ostaje otvorena do 17.7.
Evo što u najavi izložbe piše na stranicama Umjetničkog paviljona:
Umjetnički paviljon u Zagrebu uskoro otvara izložbu posvećenu šumi. Riječ je o izložbi kojom će započeti četverogodišnji ciklus izložbi posvećen prirodi, odnosno četirima temeljnim hrvatskim prirodnim resursima – šumi, vodi, zemlji i moru. Cilj izložbe je kroz umjetnost ukazati na ove lijepe hrvatske prirodne resurse te, dodatno, predavanjima koja će pratiti izložbe, dodatno istaknuti i podcrtati njihovu vrijednost i važnost. Predavanja uz izložbu o šumi održavat će se u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti i u prostorima HAZU.
Šuma je izložba multidisciplinarnog karaktera nastala u suradnji Umjetničkog paviljona u Zagrebu i Hrvatskog drvnog klastera, a koja konceptom obuhvaća slikarstvo, skulpturu, književnost i produkt dizajn tijekom razdoblja od XIX. stoljeća sve do danas.
Brojni književnici i likovni umjetnici svoje su nadahnuće pronašli interpretirajući u svojim djelima motive šume. Jedan od najznačajnijih književnika koji se bavio navedenom temom je Josip Kozarac, vodeći predstavnik hrvatskoga realizma, koji svoju Slavonsku šumu objavljuje u „Vijencu” 1888. godine.
Šuma i stabla također su bili inspiracijom mnogobrojnim slikarima. Tijekom XIX. stoljeća i početkom XX. stoljeća u području slikarstva motivom šume ponajviše su se bavili zapaženi pejzažisti slavonskih šuma Hugo Conrad von Hötzendorf i Adolf Waldinger, koji su dali najveći doprinos hrvatskom pejzažnom slikarstvu XIX. Stoljeća. Motiv šume prisutan je, između ostalih, i u djelima Ivana Zasche, Ferde Quiquereza, Vlahe Bukovca, Dragana Melkusa, Otona Ivekovića, Ferde Kovačevića, Slave Raškaj, Tomislava Krizmana, Naste Rojc, Vladimira Becića, Oskara Hermana, Vladimira Filakovca, Zlatka Šulentića, Sonje Kovačić-Tajčević, Đure Tiljka, Ive Dulčića, Željka Lapuha, Ive Šebalja, Zlatana Vrkljana,…
Kiparima su šuma, odnosno stabla, vrijedna sirovina, materijal, u kojemu izrađuju svoja djela. Mnogobrojni su hrvatski kipari koji su radili i rade skulpture u drvetu – Ivan Meštrović, Dušan Džamonja, Ksenija Kantoci, Branko Ružić, Šime Vulas, Peruško Bogdanić, Slavomir Drinković, Matko Mijić, Vladimir Gašparić Gapa, Dalibor Stošić, Mirko Zrinšćak,….
Isto tako, stabla, naročito hrast, su vrijedna sitrovina iz kojih se izrađuje namještaj. Na izložbi će se moći vidjeti razvoj industrijske proizvodnje i dizajna namještaja od samoga početka XX stoljeća do suvremenosti. Među izlošcima će biti proizvodi Tvornice pokućstva od savijenog drva u Rijeci; Mundus „Florijan Bobić“, Varaždin; Mobilia „Ivo Marinković“, Osijek; Thonet-Mundus d.d., Varaždin; Bothe i Ehrmann, Oriolik, Oriovac,….dok će se među autorima moći vidjeti produkti koje su ostvarili Bernardo Bernardi, Herman Bolle, Vjenceslav Richter, Mario Antonini, Boris Babić, Željko Kovačić, Numen, Redesign, Grupa, ….
Djela svih navedenih autora i još mnogih drugih bit će izložena na ovoj jedinstvenoj izložbi. Ukupno će biti izloženo oko 140 izložaka – slika, skulptura i namještaja – iz desetak hrvatskih muzeja i velikog broja privatnih zbirki.
Autorica stručne koncepcije izložbe i likovnog postava izložbe je Jasminka Poklečki Stošić, a koautori su:
- za sekciju slikarstva:
- 19. stoljeće prof. dr. sc. Jasminka Najcer Sabljak
- 20. i 21. stoljeće akademik Tonko Maroević
- za sekciju kiparstva prof. dr. sc. Ive Šimat Banov
- za sekciju produkt dizajna:
- dr. sc. Vanja Brdar Mustapić, voditeljica Zbirke namještaja, MUO, Zagreb
- mr. sc. Ksenija Jurinec, dizajnerica unutarnje arhitekture
- stručni suradnici na izložbi:
- prof. dr. sc. Danijela Domljan, Šumarski fakultet u Zagrebu
- Silvija Lučevnjak, ravnateljica Zavičajnog muzeja Našica
- prof. dr. sc. Aleksandar Durman, Filozofski fakultet u Zagrebu
- Danijela Križanec Beganović, viša kustosica, Etnografski muzej, Zagreb
Ekskluzivno za izložbu i katalog izložbe jedan od najuspješnijih i najprevođenijih hrvatskih pisaca Miljenko Jergović napisat će esej o šumi!
Sinoć je u Galeriji Nasta Rojc u Gradskom muzeju u Bjelovaru otvorena izložba Branka Ružića “Suživot kipa i slike”. Izložba je rezultat međumuzejske suradnje Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda i Gradskog muzeja Bjelovar, i dio je projekta Galerije umjetnina kojim se bogati umjetnički opus Branka Ružića nastoji predstaviti likovnoj publici diljem Hrvatske. Tako je dio Ružićevog opusa nakon izlaganja u Zagrebu, Samoboru, Klanjcu, Vukovaru, Pakracu, Kaštelima, Virovitici, Požegi i Sisku predstavljen i u Bjelovaru. Autorica predgovora u katalogu je voditeljica zbirke Ružić galerije umjetnina grada Slavonskog Broda, Romana Tekić, dok odličan postav potpisuju kolege iz Bjelovarskog muzeja.
Ova izložba svojevrsna je mala retrospektiva Branka Ružića – jednog od najznačajniji kipara nacionalne umjetnosti druge polovice dvadesetoga stoljeća. Izloženi radovi dio su fundusa Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda, a bjelovarskoj likovnoj publici predstavljeni su neki od najreprezentativnijih radova Branka Ružića, u različitim tehnikama – gvašu, drvu, terakoti, bronci, bakrenom limu, te papir mâchéu (drevnoj kiparskoj tehnici kaširanja papira) – tehnici kojoj se Ružić priklonio ’90-ih godina zbog narušena zdravlja, ali unatoč tome standardne vrsnoće izvedbe, koja je obilježila i njegov cjelokupan rad. Izložbom će Branko Ružić biti predstavljen bjelovarskoj publici kao svestrana ličnost – slikar, kipar, pisac i likovni pedagog. Kao neizostavno bitna figura nacionalnog kiparstva, formalno i sadržajno obogatio je i proširio estetiku suvremenog kiparstva, utemeljivši prepoznatljiv likovni izraz kojeg karakterizira monumentalnost, jednostavnost, metaforičnost i vječna razigranost deformacije oblika. Neumorna potraga i izuzetna marljivost Branka Ružića stvorila je djela koja progovaraju o temama bliskim svakom pojedincu – strahu, ugroženosti, sudbini, smislu postojanja, pa samim time stoje i kao potvrda života. Djela umjetnika Branka Ružića nalaze se u relevantnim muzejima, galerijama i pregledima hrvatske likovne umjetnosti.
Kako smo prethodno najavili, Galerija umjetnina nastavlja prezentirati fundus zbirke Branka Ružića likovnoj publici izvan Slavonskog Broda. Ovaj put riječ je o međumuzejskoj suradnji s Gradskim muzejom Bjelovar. U Galeriji Nasta Rojc u Gradskom muzeju Bjelovar otvara se u utorak, 11. travnja u 19 sati izložba Branka Ružića: Suživot kipa i slike. Izložba ostaje otvorena do 4. lipnja 2017.
Pozivnica
Katalog
Na natječaj za ilustracije slikovnice “Kako su paprenjaci postali vilenjaci” autorice Jasenke Veselski odazvalo se sedam od deset brodskih osnovnih škola kojima je poslan pozivni natječaj. Stručno povjerenstvo u sastavu: Danijela Ljubičić- Mitrović, Snježana Kauzlarić i Romana Tekić odabralo je između pristiglih radova dvanaest ilustracija za slikovnicu. Ilustracije slijedećih autora naći će se u slikovnici:
- Andrea Brezovac, 4. d, OŠ “Antun Mihanović”, mentorica Daina Filković
- Robert Major, A razred, OŠ “Milan Amruš”, mentorica Maja Stanić
- Marko Lukavski, 4. c, OŠ “Hugo Badalić”, mentorica Sandra Sekulić
- Bruno Janeš, 4. b, OŠ “Antun Mihanović”, mentorica Antonija Martić
- Niko Anić, 4. b, OŠ “Ivana Brlić-Mažuranić”, mentorica Renata Hercog
- Fabijan Končevski, 4. d, OŠ “Antun Mihanović”, mentorica Daina Filković
- Laura Matijević, 4. c, OŠ “Bogoslav Šulek”, mentorica Jasna Grubišić
- Mia Perković, 4. b, OŠ “Blaž Tadijanović”, mentorica Lana Kovačević
- Fani Pavlović, 4. a, OŠ “Dragutin Tadijanović”, mentorica Maristela Lulić
- Lea Kolobarić, 4. a, OŠ “Dragutin Tadijanović”, mentorica Maristela Lulić
- Karla Jakupović, 4. b, OŠ “Antun Mihanović”, mentorica Antonija Martić
- Ema Elkaz, 4. b, OŠ “Antun Mihanović”, mentorica Antonija Martić
U utorak, 11. travnja 2017. u 18 h u Muzejima San Salvatore in Lauro: Muzej Umberto Mastroianni, Piazza San Salvatore in Lauro 15, u Rimu bit će otvorena izložba „Hodočasnik u kiparstvu – hrvatski kipar Kuzma Kovačić“ koja će se održati pod pokroviteljstvom Papinskog vijeća za kulturu i supokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Zagreba
Izložbu će otvoriti kard. Dominique François Joseph Mamberti, prefekt Vrhovnoga sudišta Apostolske signature.
Smisao je izložbe predstaviti djelo ovog suvremenoga hrvatskog umjetnika kršćanskoga nadahnuća koje je izraslo iz vjere i koje vjeru oblikuje – rijedak primjer u suvremenoj likovnoj umjetnosti zapadnoga kruga. To djelo dolazi iz Hrvatske, zemlje bogate kršćanske katoličke umjetničke baštine, iz naroda žive vjere. Ova izložba možda nudi i odgovor na pitanje dugotrajnoga rascjepa između Crkve i umjetnosti, nudi oblik njihova nova zajedništva u službi civilizacije života, života s Bogom.
Ujedno, cilj je izložbe promocija hrvatske suvremene umjetnosti u Rimu, središtu kršćanstva i europskom kulturnom središtu.
Podsjećamo, Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda posudila je za ovu izložbu jedan rad iz svog fundusa- skulpturu Kuzme Kovačića POČETAK I KRAJ, 1992., vis. 53,5 cm, obojeno drvo, koje se inače nalazi u stalnom postavu Galerije Ružić i suvremenici.
Pozivnica
Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda ima zadovoljstvo biti djelićem jedne međunarodne suradnje: posudila je jedan rad iz svog fundusa za izložbu “Hodočasnik u kiparstvu – hrvatski kipar Kuzma Kovačić” koja će se održati u Rimu u Muzejima San Salvatore in Lauro u Muzeju Mastroianni od 11. travnja do 21. svibnja 2017. pod visokim pokroviteljstvom Papinskog vijeća za kulturu u Vatikanu i njegovog predsjednika Gianfranca Ravasija.
Kustos izložbe je Milan Bešlić, koji je za izlaganje odabrao i skulpturu Kuzme Kovačića POČETAK I KRAJ, 1992., vis. 53,5 cm, obojeno drvo, koje se inače nalazi u stalnom postavu Galerije Ružić i suvremenici.
U tijeku je pozivni natječaj za ilustracije slikovnice „Kako su paprenjaci postali vilenjaci“. Natječaj se provodi u okviru gastro-edukacijskog projekta „Priča o brodskim paprenjacima i svemu što se na to veže“ koji realizira Turistička zajednica grada Slavonskog Broda s partnerima. Partneri Turističke zajednice u dijelu projekta koji obuhvaća predmetni natječaj su Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda i Lasica d.o.o.
Turistička zajednica grada Slavonskog Broda planira u partnerskom odnosu s Galerijom umjetnina grada Slavonskog Broda i „Lasica“d.o.o. izdati slikovnicu „Kako su paprenjaci postali vilenjaci“ brodske autorice – diplomirane učiteljice Jasenke Veselski. Cilj ovog dijela projekta bit će promoviranje grada Slavonskog Broda kao grada „dječjeg stvaralaštva“, i to kroz štivo te ilustracije prilagođene osnovnoškolskom uzrastu, prvenstveno sudionicima školskih izleta koji posjećuju grad Slavonski Brod u vrijeme proljetnih mjeseci, a kojima Turistička zajednica želi omogućiti da iz centra za posjetitelje, umjesto klasičnog suvenira, mogu, kao asocijaciju na „grad iz bajki“, ponijeti prigodnu slikovnicu.
U privitku, uz pozivni natječaj, nalazi i kratki odlomak koji opisuje dio radnje iz slikovnice koji učenicima treba biti polazište za razradu motiva, kao i predložak izgleda glavnih likova koji je izradila Jasenka Veselski, autorica slikovnice.
Turistička zajednica je u suradnji s partnerima osigurala bogat fundus nagrada za autore najboljih radova i njihove mentore, kao i posebne diplome za sve škole koje sudjeluju u natječaju, te utješne nagrade za sve sudionike.
U Galeriji Ružić bit će, nakon izlaska iz tiska slikovnice „Kako su paprenjaci postali vilenjaci“ priređena svečana promocija slikovnice, dodjela nagrada kao i izložba odabranih radova pristiglih na natječaj.
Privitak:
U okviru pohoda i kanonske vizitacije Slavonskobrodskog dekanata, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit msgr. Đuro Hranić susreo seu petak, 17.2. s predstavnicima kulturnih ustanova grada Slavonskog Broda. Domaćin ovog sastanka bio je ravnatelj KKD I. B Mažuranić, Hrvoje Špicer, koji je istaknuo odličnu suradnju brodskih kulturnjaka sa Crkvom – Izuzetno smo počašćeni što je nadbiskupov susret s djelatnicima kulturnih ustanova upravo u kazališnoj dvorani. Ovo je drugi susret ovakve vrste, jer nas je prije par godina posjetio nadbiskup Marin Srakić. Danas su ovdje predstavnici Galerije umjetnina, Gradske knjižnice, Državnog arhiva, Muzeja Brodskog Posavlja i dvije najstarije udruge grada Slavonskog Broda: ogranak Matice Hrvatske i HPD Davor. Ovo je prilika da nadbiskupu ispričamo kako mi to radimo, kakvo je stanje u brodskoj kulturi, što nas tišti. Očekujemo njegovu potporu, njegov blagoslov i nastavak dobre suradnje.-
Nakon uvodnih riječi, svatko je u nekoliko rečenica predstavio rad svoje ustanove, a nadbiskup je, ugodno iznenađen onime što je čuo, obećao još jedan posjet, početkom ljeta, kada bi i obišao svaku brodsku kulturnuinstituciju.
I nadbiskup msgr. Đuro Hranić podijelio je razmišljanja o uskoj povezanosti Crkve i umjetnosti – Kultura je uvijek promišljanja ljudskog srca, onog čime se čovjek nadahnjuje. Kultura je plod njegovog traganja za smislom života. Zato je ona važan pokazatelj nama stupnja zahvaćenosti i prožetosti evanđeoskim vrijednostima određenog ambijenta i određene sredine. Konkretnih ljudi koji žive u nekom podneblju. Tako mi doživljavamo kulturne djelatnike, jer i oni su prosvjetitelji svoga naroda. Mi ih doživljavamo kao drage prijatelje, suradnike i saveznike. S druge strane htjeli bismo biti u dobrom kontaktu s djelatnicima u kulturi kako bi oni autentične, istinske, humane vrijednosti promicali. Mi smo duboko uvjereni da što je čovjek humaniziraniji, to je više Božji. Takvo je ljudsko društvo toplije, humanije, čestitije, poštenije, istinoljubivije i tada svi kao ljudi rastemo na ljestvici humaniteta.
(Dijelovi teksta preuzeti sa web stranica radio Slavonije, autor: Mario Jurković, a za ustupljene fotografije veliko hvala Ivanu Pešordi)











