Vijesti

Na suvremenoj hrvatskoj likovnoj sceni Peruško Bogdanić pojavljuje se s prvim kiparskim djelima sredinom 70-tih godina. Naime, odmah po završetku studija na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti mladi se kipar predstavlja na zajedničkoj izložbi s Kuzmom Kovačićem i Igorom Rončevićem u „Galeriji Na Bankete“ u gradu Hvaru 1976.godine. Dakle, prije četiri desetljeća zakoračio je na likovnu scenu s djelima u kojima su se već razabirala neka obilježja njegova kiparstva, a napose je bilo razvidno ishodište u postmodernističkom naslijeđu i mediteranskom nadahnuću. Na tim je temeljnim premisama i započeo tražiti vlastitu kiparsku izražajnost u jednostavnosti forme naglašavajući njezinu likovnu komponentu rafiniranim oblikovanjem volumena i čistom, haptičkom površinom zamjetne poetske sugestivnosti. Ovim isticanjem temporalnih i estetskih odrednica nastojimo kazati da upravo unutar njih i lociramo kipareve početke u formativno razdoblje njegova stvaralaštva. Štoviše, da nam valja skrenuti pozornost na činjenicu da su vremenski okvir, društveno okruženje, kulturološko ozračje i multimedijalni kontekst nezaobilazni u promatranju kipareva djela kako u prvoj, odnosno, i početnoj fazi tako i u njegovoj cjelovitosti, to jest u retrospektivnom sabiranju i kritičkom sumiranju. O tome valja govoriti i zato kako bismo naglasili činjenicu da se Bogdanić kiparski nije formirao izvan tradicijskog konteksta, a napose onog postmodernističkog. Štoviše, da je upravo na tim vrijednostima koncipirao stvaralački proces kojim je kroz četiri desetljeća izgrađivao svoju kiparsku individualnost u autorskoj prepoznatljivosti. U ovako naznačenom sagledavanju Bogdanićeva kiparskoga djela ne bi trebalo zanemariti ni činjenicu da je to utjecalo i na druge autore u toj generaciji, dakako, i ne samo kipare, već i slikare, kao i crtače, grafičare, pa i umjetnike koji se izražavaju i u drugim medijima. Ove nas činjenice upućuje na zaključak da kiparevo traženje vlastitoga izraza u tom razdoblju možemo promatrati u kontekstu velikog postmodernističkog procesa koji je usmjerio umjetnost tog razdoblja prema multimedijalnom, te, napose, prema istraživanju novih materijala i novih medija umjetničkog izražavanja. Dakle, u toj, gotovo bismo mogli kazati, prevratničkoj preobrazbi likovnog diskursa i propitivanja vlastitog medija prepoznajemo i snažno obilježje europske i svjetske umjetnosti 20. stoljeća, a naročito njegovu drugu polovicu što je presudno utjecalo i na suvremene hrvatske klasike: Vulasa, Kantocijevu, Ružića, Bakića, Džamonju, Mariju Ujević, Radovanija… A upravo je njihovo iskustvu bilo poticajno naraštaju mladih umjetnika u 70-tim godinama u čijim se prvim djelima iščitava ta maestralna linija suvremenog hrvatskog kiparstva koje je visoko postavilo ljestvicu i novog estetskog kriterija. A upravo tim duhovnim visinama i estetskim dosezima, osim Peruška Bogdanića, stremili su još i Kuzma Kovačić…. Slavomir Drinković, Kažimir Hraste, Matko Mijić, Petar Barišić, Vladimir Gašparić….pokazujući već svojim prvim djelima da su njihovi legitimni nasljednici. Među tim mladim autorima koji se tad počinju formirati u zadnjim desetljećima 20. stoljeća, i kao što smo naznačili, izuzev dodirnih točki u ishodištu i bliskim estetskim obilježjima, stvaralački put Peruška Bogdanića markiran je vidljivim tragovima i dubokim individualnim otiscima. A upravo tako prepoznatljivi kiparski tragovi upućuju nas na tu slojevitost postmodernističkog konteksta o kojemu valja govoriti kako bi se jasnije sagledalo Bogdanićevo djelo kao zreli plodovi izrasli na tom estetskom humusu. Snažno prožeto tim naslijeđem ovo je kiparstvo svoju stvaralačku komponentu izgrađivalo na kultiviranom metjerskom postupku nedvojbenog izvedbenog umijeća, dosljednom provedbom likovnog koncepta problematiziranog u tematskom ciklusu (primjerice ciklus „Šah mat lak“ iz 2009./10. koji je manjim dijelom u recentnom izboru postavljen i na ovoj izložbi…),i, dakako, na estetskim premisama oblikovnog postupka čija se obilježja iščitavaju i u drugim djelima („Paž“,2003. i dr., kao i u crtežima…) gdje se prepoznaje kipareve autorske specifičnosti koje je kritika visoko vrednovala. Naime, već je isticano da je Peruško Bogdanić znalački asimilirao vrijednosti tradicijskog kiparskog medija u lucidnoj sintezi njihova postmodernističkog propitivanja stvarajući kiparstvo koje se prepoznaje kao nova likovna činjenica i vrijedna dionica u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti.

Milan Bešlić

Dragi naši,
obzirom da nas je epidemija koronavirusa privremeno zaustavila u onom dijelu naše djelatnosti, koji se odnosi na otvorenje novih izložbi i njihovu prezentaciju Vama, našoj dragoj likovnoj publici, privremeno ćemo se družiti virtualno, te se zajedno prisjetiti nekih proteklih događanja u Galeriji umjetnina.
S nadom da se uskoro vidimo i u jednom od naših izložbenih prostora, u idućim danima uživajte u onome što smo iz svoje arhive odabrali za Vas!
Za početak podsjetimo se izložbe kipara Peruška Bogdanića, otvorene povodom dana grada i Međunarodnog dana muzeja 13. svibnja 2016. u Likovnom salonu „Vladimir Becić“.
Izuzetno smo ponosni što je upravo ovoj izložbi Odbor „Nagrade Vladimir Nazor“ pod predsjedanjem akademika Zvonka Kusića na sjednici održanoj 22. svibnja 2017. godine odlučio dodijeliti „Nagradu Vladimir Nazor“ za najbolja umjetnička ostvarenja u Republici Hrvatskoj za 2016. godinu na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma.

Poštovani, obavještavamo vas da će Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda od 16.3.2020. biti privremeno zatvorena za sve posjetitelje.  Ovu mjeru prevencije uveli smo s ciljem zaštite od koronavirusa (COVID-19) i smanjenja rizika njegovog širenja, a u skladu s preporukama lokalnog i državnog Stožera za civilnu zaštitu kao i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Tekst likovnog natječaja -PREUZIMANJE-

U prostoru Galerije Ružić, 06. studenog 2019. godine premijerno je izvedena predstava “Otmica u galeriji”. Ova predstava dijelom je  EU projekta Galerokaz, koji provodi Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda u partnerstvu s Kazališnom družinom IBM, Dječjim centrom Logos, udrugom Vilinput i Gradom Slavonskim Brodom. Predstava je kreirana zajedno sa djecom koja su pohađala projekte radionice “Galerokaza”, a istu je režirao Matej Safundžić. “Otmicu u Galeriji” izveli su glumci Kazališne družine IBM sa suradnicima Lukom Stilinovićem i Dorom Peić.

Djeci je, dakako, najzanimljivija bila uključenost u radnju predstave kroz rješavanje zagonetki. Naime, uz pomoć glumačke družine morali su pronaći izlaz iz ‘escape room-a’ (op.a. popularna igra za mlade u kojoj grupa zajedničkim snagama otkriva tragove, rješava zagonetke i zadatke te pronalazi ‘ključeve’ za izlazak iz zatočeništva) kreiranog isključivo za potrebe ovog projekta te spasiti Branka Ružića kojeg je oteo i zarobio njegov mornar (inače eksponat Galerije), a sve to prije eksplozije tempirane bombe. Trideset minuta brzo je prošlo, a pristuni na premijeri, učenici Osnovne škole “Hugo Badalić”, nisu skrivali oduševljenje ovim nesvakidađnjim iskustvom.

Kako je staknula i ravnateljica Galerija umjetnina Grada Slavonskog Broda, Romana Tekić, predstava “Otmica u Galeriji” ima potencijal postati dijelom stalne klulturne, ali i turističke ponude Galerije Ružić, odnosno Grada Slavonskog Broda.

Galerokaz – Implementacija pripovjedačkih i lutkarskih vještina u muzejsku edukaciju Galerije Ružić po modelu sudioničkog upravljanja javnog i civilnog partnerstva – projekt je Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda ‘težak’ 799.628,85 kuna, od čega 679.684,65 kuna financira Europska unija iz Fonda europske pomoći za najpotrebnije.

I ove godine Galerija umjetnina Grada Slavonskog Broda bogatim se programom uključila u obilježavanje Noći Muzeja na sve tri svoje lokacije. U Starčevićevoj 8, u Spomen- domu Dragutina Tadijanovića upriličena je bila radionica “Tadija u stripu”. Sudionici iste izradili su strip  čitajući tekst pjesme te su na maštovit i kreativan način dokumentirali. Cilj radionice je bio na zanimljiv i dinamičan način približiti mlađim uzrastima Tadijinu liriku, ali i bolje ih upoznati sa postavom samog Spomen doma.

U Galeriji Ružić u Slavonskom Brodu otvorena je atraktivna inkluzivna izložba Gradskog muzeja Karlovac pod naslovom „Gledam dodirom“;  koja publiku poziva da likovnu umjetnost doživi kroz osjet dodira. Prvi dio izložbe predstavlja likovne radove učenika Centra za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“ i inovativnu metodu likovnog odgoja učenika s oštećenjima vida profesorice Tanje Parlov, dok je u drugom dijelu postava predstavljen izbor skulptura poznatih hrvatskih kipara druge polovice 20. stoljeća, među kojima su djela Dušana Džamonje, Vojina Bakića, Koste Angeli Radovanija, Branka Ružića i drugih. Radovi su za ovu prigodu posuđeni iz fundusa Gradskog muzeja Karlovac, Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda, Moderne galerije u Zagrebu, privatne zbirke Azinović i atelijera suvremenih kipara. Pored toga što na ovoj izložbi publika ima rijetku priliku slobodno taktilno istražiti umjetnine, posjetitelji su mogli ući i zabaviti se u sedam metara dugoj prostornoj instalaciji Tuft dizajnerskog kolektiva Numen/For Use. Izložba će Broanima na raspolaganju biti do kraja mjeseca travnja, a ista se održava pod pokroviteljstvom Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Republike Hrvatske. Također u  Galeriji Ružić,  Kazališna družina IBM izvela je predstavu “Otmica u galeriji” u sklopu projekta Galerokaz- Galerija umjetnina grada Slav. Broda. Posjtetitelji su imali priliku uživati i u glazbenom programu, a publici se za ovu prigodu predstavio mladi jazz kontrabasist, Tin Džaferović sa jazz klasicima, ali i dijelom vlastitog opusa.

Na našoj trećoj lokaciji, u Likovnom salonu “Vladimir Becić”  upriličeno je otvorenje izložbe osječkog slikara i likovnog pedagoga Josipa Alebića uz predstavljanje njegove monografije iz pera dr. Igora Loinjaka, profesora osječke Akademije za umjetnost i kulturu.

Josip Alebić se po prvi puta u našem gradu predstavio radovima u tehnici ulja na platnu iz nekoliko ciklusa vezanih za motive zemlje i vegetacije, u kojima nalazi razloge svoje slikarske egzistencije. Tu je nekoliko radova iz ciklusa „Lavori“ kao i crteži velikog formata. Tehnika je to kojom se bavi dugim nizom godina i, za razliku od mnogih, sustavno njeguje medij crteža na papiru, koji stoji na početku svakog ozbiljnog bavljenja slikarstvom.

U samoj Noći Muzeja naše je prostore posjetilo nešto više od tisuću i pol posjetitelja.

Posljednji petak u siječnju  je održana Noć muzeja koju organizira Hrvatsko muzejsko društvo u suradnji s brojnim hrvatskim muzejima i drugim baštinskim institucijama. Tema ovogodišnje Noći muzeja Velike obljetnice hrvatskih muzeja, postavljena je vrlo široko, kako bi se putem različitih muzejskih i ostalih programa iznova aktualizirala brojna pitanja vezana za ulogu i značenje muzeja u razvoju suvremenog društva.

U Galeriji Ružić održala se predstava “Otmica u galeriji” koja je dio projektnih aktivnosti EU projekta Galerokaz, koji provodi Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda u partnerstvu s Kazališnom družinom IBM, Dječjim centrom Logos, udrugom Vilinput i Gradom Slavonskim Brodom. Osim toga, u Galeriji Ružić otvorena je i inkluzivna izložba „Gledam dodirom“. Građani su mogli doživjeti umjetnost kroz osjet dodira, a upoznali su se i sa likovnim stvaralaštvom djece s oštećenjem vida iz Centra za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“. Nakon izložbe, u glazbenom dijelu programa nastupio je Tin Džaferović s jazz performansom na kontrabasu. 

U Spomen-domu Dragutina Tadijanovića, održala se radionica za djecu “Tadija u stripu”. Sudionici su imali priliku izraditi strip pažljivo čitajući tekstove Tadijinih pjesama. Nakon radionice, Brođani su mogli vidjeti stalan postav te aktualnu izložbu kojom se obilježava 55 godina javnih proslava Tadijanovićevog rođendana. 

U likovnom salonu Vladimira Becića održalo se otvorenje izložbe Josipa Alebića “Prizori u krajoliku” i promocija monografije. Igor Loinjak, asistent na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku predstavio je monografiju Josipa Alebića. 

Mnogobrojni Brođani, ukupno njih 1997 imali su priliku od 18.00 sati do ponoći posjetiti bogat program Noći muzeja na više lokacija u gradu. Ispred Grada Slavonskog Broda ovogodišnju Noć muzeja posjetili su i zamjenici gradonačelnika Hrvoje Andrić i Tea Tomas. 

« ‹ 1 od 2 › »

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti raspisala je javni natječaj Zaklade HAZU za potpomaganje zakladnih namjena u 2020.g, gdje će se iz posebnog fonda
Nagrada Dragutina Tadijanovića dodijeliti:

• pjesnička nagrada u iznosu od 20.000,00 kuna,
• jedna studentska stipendija u iznosu od 5.000,00 kuna ponajboljem studentu književnosti iz Brodsko-posavske županije,
• jedna studentska stipendija u iznosu od 5.000,00 kuna ponajboljem studentu književnosti iz Ličko-senjske županije.

Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda i HAZU pozivaju sve zainteresirane studente da se jave na natječa, zaključno sa danom 2. ožujka 2020.

Detalje o natječaju potražite na linku:
https://zaklada-hazu.hr/javni-natjecaj-zaklade-hazu-za-potpomaganje-zakladnih-namjena-u-2020/