Vijesti

U Meštrovićevom paviljonu na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu , 5. srpnja u 20 sati otvorena je izložba 9. triennala akvarela koja je imala svoju premijeru u svibnju u karlovačkoj Galeriji „Vjekoslav Karas“. Otvorenje izložbe organizirano je paralelno s otvorenjem 14.triennala kiparstva i grupne Godišnje izložbe članova HDLU-a. Pred mnogobrojnom publikom ispred paviljona izložbu je otvorio gradonačelnik Karlovca Damir Mandić, a uvodnu riječ o 9. hrvatskom triennalu akvarela izložila je Iva Körbler autorica predgovora teksta kataloga. Da podsjetimo, na poziv organizatora triennala odazvalo se 230 autora a žiri u sastavu Iva Körbler, Josip Zanki i Tomislav Buntak odabrao je 110 radova. Izložba u Zagrebu ostaje otvorena do 28. 8. 2022. kada se seli u Brod u Galeriju Ružić gdje se otvara 23. rujna. Podsjetimo Veliku nagradu triennala dobio je akademski slikar iz Zagreba Damir Facan Grdiša za rad „Jutarnje stube“. Facan je bio izlagač prošle godine u lipnju u Galeriji Ružić, kada je predstavio brodskoj publici svoj najnoviji ciklus akvarela velikog formata, a bio je i sudionikom kolonije „Sava“ u dva navrata.

Load More...

Petnaest godina bez Tadije.

Otišavši tog 27. lipnja 2007., osim pisanog naslijeđa, ostavio je – tišinu. Ne onu običnu, „suhu“, bezvakuumsku. Možda sebično za reći; tu među nama je bio pune 102 godine i znali smo da je tu. Pjesnikom ne postaješ, pjesnikom se rađaš i iako zadnje dvije godine svoga života nije napisao nijednu pjesmu; bio je tu; nadali smo im se.

Nakon te lipanjske srijede 2007. ostala je tišina – ona „od mene ništa više.“

Da li je sebično to pomisliti?

Tadijanović je napisao 480 pjesama i puno proznih djela koje su okupljene u čak 44 sabrane knjige pjesama i proze. Da li je realno željeti još?
Čovjek kao čovjek, sa svim svojim slabostima, kad ga naučiš na puno, on uvijek traži više. Jer Tadiji je to dolazilo prirodno..

                                    „ Otkako znam za sebe

                                    S riječima prijateljujem

                                    Riječi su moja muka

                                    Riječi su moja radost

                                    Riječi su moje prokletstvo

                                    Riječi su moja utjeha

                                    Riječi su život moj

                                    Otkako za sebe znam

                                    S njima prijateljujem.“

                                                                                             Prijateljstvo riječi

                                                                 Zagreb (Gajeva 2a), 3 .listopada 1981.

Iako prve pjesme piše već kao dječak od 13 godina, u poeziji se Tadijanović javlja potkraj 1920.g. Do svoje dvadesete, potpuno nepoznat javnosti, napisao je mnoštvo pjesama (Tadija navodi čak 95 naslova), koje su kasnije ušle u razne antologije. U javnost izlazi 1922. u zagrebačkom srednjoškolskom listu „Omladina“, kao Margan Tadeon i tada već biva zapažen kao nova i izvorna pojava u hrvatskoj književnosti. Tadijanović je na sebe svratio pozornost kao pjesnička osobnost koja je odudarala od poezije svoga vremena; umjesto prikazivanja modernog čovjeka u raljama urbanizma on u pjesme unosi duh patrijarhalnog sela i čiste zemlje; Tadijanović je prije svega pjesnik sela i zemlje!

Tadijanović je svojim pjesničkim opusom stvorio jedan lirski svijet, koji je izgradio na dječačkim temama u pejzažima rodnog Rastušja, a koji je kasnije sazrijevao na sjećanjima tog djetinjstva i mladosti kroz sukob sela i grada. Ali njegova je poezija prije svega autobiografija u stihovima; svim pjesmama piše ako ne točan datum pa i sat, a onda sigurno mjesec i godinu, kao i mjesto nastanka. Time lakše pratimo njegovo pjesničko sazrijevanje, mladenačku energiju i radost koja ga je pratila do samog kraja.

A glavna odlika njegove poezije, koja se kao nit proteže od prve do zadnje pjesme je – jednostavnost;  jednostavnost izraza, korištenje jednostavnog, svakodnevnog jezika u službi klasike koja odbacuje suvišno i teži jasnoći i mjeri.

Tadijine pjesme nastaju iz stvarne i neposredne situacije, pa ono što bi se moglo činiti simboličnim ili metaforom, gotovo je uvijek realna stvar, tema je uvijek realna i životna. Pjesme gradi nevezanim stihom, čime naglašava ritam i muzikalnost svojih stihova što njegove pjesme čini bliskima i mladom i starom.

Ono što ne mnogi ne znaju, a o Tadiji je gotovo bitno znati kao i stihove pjesme „Dugo u noć, u zimsku bijelu noć…“  je i to da Tadija za književnost nije samo velika pjesnička ličnost. Njegov urednički rad je uvelike zadužio književnu povijest Hrvatske: kao urednik u Nakladnom zavodu Hrvatske uredio je Djela Ivana Gorana Kovačića, u Matici hrvatskoj uređuje kolekciju Hrvatski pjesnici a kao direktor Instituta za književnost Jugoslavenske akademije (gdje je na mjestu ravnatelja proveo punih 20 godina)  Sabrana djela A.G. Matoša, Janka Polića Kamova, S. S. Kranjčevića, Tina Ujevića i Vladimira Vidrića .
Prirediti kritičko izdanje nije samo tehnički posao, već i istraživački, znanstveni i stvaralački rad a Tadija je pokazao svoju predanost hrvatskom jeziku i narodu pretočivši ljubav prema tuđem književnom djelu prikupivši i spasivši od propasti ostavštinu mnogih naših književnika, koja bi bez njegove intervencije ostala zauvijek razasuta.

Tadijanović je jedan od najvećih, baštinik jezika i hrvatske pjesničke tradicije.
Pune 102 godine je koračao među nama i sijao sjeme; jesmo li mu dali do znanja da svatko od nas u sebi nosi barem jedan njegov stih?

„Sudbina čovjeka je na mjestu gdje sva mjesta prestaju. Ispod Sunca, ispod ostvarenih i neostvarenih želja, ispod protjecanja i pretakanja.

                                    I ako
                                    Nestat će mene
                                    I moje sjene
                                    U dolini mraka.

                                                                 Pjesma o Čovjeku i Suncu

Ostat će sjećanje. Sjećanje dano ljudima o njihovoj neizbježnoj prolaznosti. Sjećanje na nekog drugog, možda ne Tadijanovićevog, a opet istog Vječnog Bježača na putu ka suncu, sjećanje na mnoštvo Vječnih Bježača u silasku od sunca, ostat će uspomene. Uokvirene u rastuške razglednice prirode.“

(Darija Mataić- Agičić: Tadijanovićeve samostanske pjesme, Zbornik o DragutinuTadijanoviću u povodu 95. pjesnikova rođendana)

U utorak, 14. lipnja je u Galeriji Ružić otvorena izložba Stjepana Šandrka: „Fake news“.

Fake news, naziv izložbe Stjepana Šandrka, odnosi se na složenicu posuđenu iz medijskog svijeta gdje se obično koristi za opis procesa dezinformiranja ili propagande koja se vrši kroz tradicionalne medijske kanale ili društvene mreže. Šandrka poznajemo po ciklusima slika u kojima se već duži niz godina bavi fenomenom spektakla, a ishodište tog istraživanja je kultna knjiga Guy Deborda “La societe du spectacle” iz 1967. godine, u kojoj pisac predstavlja moderno društvo kao mjesto gdje je život predstavljen kao ogromna akumulacija prizora.

Na Šandrkovim novim slikama miješaju se prizori iz virtualne stvarnosti s prizorima iz masovnih medija i onima iz realnosti. Nastale su tako složene kompozicije u kojima su muzejski prostori ispunjeni publikom na način da učine vidljivim kako danas konzumiramo kulturu. Koliko god njegove slike bile vizualno jasne u istoj mjeri nam bježi potpuno ovladavanje njihovim sadržajem jer je riječ o slikarskim alegorijama koje je potrebno znati iščitavati tim više jer protagonisti njegovih radova su fantastični likovi iz svijeta digitalnih medija.

Izložba ostaje otvorena do 20. kolovoza.

Katalog izložbe možete pogledati OVDJE

Nove cijene ulaznica i ostalih sadržaja Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda primjenjuju se od 1. srpnja ove godine.

Nove cijene možete pogledati OVDJE

Na današnji dan 2004. godine svečano je otvorena Galerija Ružić i suvremenici, jedna od najznačajnijih zbirki suvremene umjetnosti u Hrvatskoj.

Galerija Ružić i suvremenici smjestila se u tvrđavi Brod koja, kao jedan od najvažnijih sačuvanih spomenika fortifikacijske arhitekture 18. stoljeća u Hrvatskoj, ima status zaštićenoga kulturnog dobra. Galerija se nalazi u zapadnom krilu tzv. kavalira – monumentalnoga zidanog objekta koji je izvorno služio za smještaj vojske, oružja, streljiva, skladišta i radionica.

Razgovori o osnivanju Galerije Ružić u Slavonskom Brodu započeli su krajem osamdesetih godina 20. stoljeća. Ugovor o donaciji Branka i Julije Ružić gradu Slavonskom Brodu svečano je potpisan 28. listopada 1993. godine. Sljedeće je godine Ružić najavio da će, osim vlastitih djela, rodnom gradu darovati i zbirku „vrhunskih živih likovnih umjetnika Hrvatske“. Na popisu autora našli su se neki od najvažnijih protagonista hrvatske likovne scene, poput Dušana Džamonje, Vojina Bakića, Ivana Kožarića, Ede Murtića, Vlaste Delimar…

Nakon što je 1994. godine Grad Slavonski Brod preuzeo upravljanje brodskom tvrđavom, odlučeno je da će se darovana zbirka ondje smjestiti. Višegodišnji projekt obnove dijela brodske tvrđave namijenjenoga Galeriji započeo je 1998. godine. Galerija Ružić i suvremenici svečano je otvorena 15. lipnja 2004. godine. U međuvremenu je osnovana Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda, a Galerija Ružić i suvremenici, koja danas sadržava 331 djelo Branka Ružića i 201 djelo njegovih suvremenika, postala je sastavnim dijelom te ustanove.

Zbirka darovanih djela daje cjelovit presjek Ružićeva stvaralaštva; obuhvaća i kiparske i slikarske radove, sve faze umjetnikova djelovanja i sve materijale u kojima se likovno izražavao. Likovni postav, koji se prostire na 1800 četvornih metara, osmislio je Mladen Pejaković, Ružićev dugogodišnji prijatelj i jedan od najboljih poznavatelja njegova djela, koji je godinama radio likovne postave njegovih izložbi. Ružić, nažalost, nije dočekao otvorenje Galerije; preminuo je krajem 1997. godine.

Galerija Ružić i suvremenici jedinstvena je zbirka suvremene hrvatske umjetnosti druge polovice 20. stoljeća i nezaobilazno mjesto na kulturnoj karti Hrvatske.

Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda nastoji svoje mrežne stranice / i / ili mobilne aplikacije učiniti pristupačnima u skladu sa Zakonom o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 17/19; dalje u tekstu Zakon) kojim se prenosi Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora (SL L 327, 2.12.2016.)

Ova izjava o pristupačnosti primjenjuje se na mrežno sjedište  Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda  koje se nalazi na adresi https://gugsb.hr/.

Status usklađenosti
Ova mrežna lokacija je djelomično usklađena sa Zakonom, zbog dolje navedenih neusklađenosti.

Nepristupačni sadržaj
Sadržaj naveden u nastavku je nepristupačan iz sljedećih razloga:

• slike na naslovnici i objavama nemaju pridružen prikladni opis jer trenutna funkcionalnost sustava za objavu stranica unutar navedenog mrežnog sjedišta to ne podržava

• iako u većini nazivi pojedinih poveznica konkretno specificiraju sadržaj koji se iza njih nalazi, postoji mogućnost da to nije slučaj sa svim poveznicama (potrebno je revidirati redundantne tekstove u naslovima i linkove)

• pojedine .pdf datoteke sadržane u objavama nisu u cijelosti nastale izvozom iz izvorišne datoteke iz alata Microsoft Office Word uz odabir opcija za pristupačnost, već skeniranjem tiskanih dokumenata, odnosno nisu pristupačne jer nisu prikladno pripremljene za čitače ekrana (ponuđeni su u slikovnom obliku koji čitači ekrana ne mogu pročitati)

• zbog dinamičnosti naslovnice, čitačima ekrana koje koriste slijepe osobe sadržaj se ne prikazuje uvijek na isti način

• dio slika ima tekstualni sadržaj, a nisu logotip (plakati, najave izložaba i događanja)

Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda  nastavlja s konstantnim poboljšanjima dostupnosti svojih mrežnih stranica i usluga kako bi i osobe s određenim invaliditetom, starije osobe ili osobe s određenim smetnjama u percepciji mogle nesmetano koristiti mrežne stranice i kontinuirano poboljšava korisničko iskustvo primjenjujući relevantne standarde pristupačnosti prema smjernicama i standardizaciji mrežnog sadržaja (WCAG 2.1) inicijative za mrežnu pristupačnost (WAI) World Wide Web konzorcija (W3C), organizacije koja se bavi standardizacijom mrežnih tehnologija. te radi na uklanjanju uočenih neusklađenosti.

Nerazmjerno opterećenje
Za navedene neusklađenosti  Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda   se privremeno poziva na iznimku zbog nerazmjernog opterećenja u smislu članka 8. Zakona.

U skladu s člankom 3. Zakona, uredske datoteke koje su objavljene prije 23. rujna 2018  Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda   kvalificira kao arhivu te su one izuzete od primjene Zakona.

Također,  Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda   se privremeno poziva na izuzeće od primjene zakona, sukladno članku 3. Zakona za:
f) reprodukcije predmeta iz zbirki od povijesnog, umjetničkog,  estetskog, znanstvenog ili tehničkog značaja, a dio su zbirki koje se čuvaju u ustanovama kulture, ako ne mogu biti u potpunosti pristupačni zbog:

1. neusklađenosti zahtjeva pristupačnosti s očuvanjem dotičnog predmeta ili vjerodostojnošću reprodukcije (na primjer kontrast) ili

2. nedostupnosti automatiziranih i isplativih rješenja kojima bi se tekst rukopisa i drugih predmeta iz zbirki baštine lako izvadio i pretvorio u sadržaj koji je usklađen sa zahtjevima pristupačnosti.

Podizanje razine pristupačnosti
U daljnjim nadogradnjama mrežne stranice implementirat će se preporuke za unaprjeđenje pristupačnosti i nastojati podići razina pristupačnosti u najvećoj mogućoj mjeri, u skladu sa Zakonom o pristupačnosti.

Priprema ove Izjave o digitalnoj pristupačnosti
Ova Izjava pripremljena je dana 14. lipnja 2022. godine, prema Predlošku izjave o pristupačnosti, koji je u skladu s Direktivom (EU) 2016/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora, a utvrđen je Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2018/1523.

Procjena usklađenosti sa zahtjevima pristupačnosti korištena je metoda procjene u obliku testiranja pristupačnosti (korištenjem alata: WAVE Web Accessibility Evaluation Tool) te samoprocjena.

Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda  će redovito revidirati ovu izjavu po otklanjanju razloga zbog kojih su pojedini sadržaji bili nepristupačni.

Povratne informacije i podaci za kontakt
Sve upite vezane uz pristupačnost mrežne stranice  Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda   koja je dostupna na poveznici https://gugsb.hr/ korisnici mogu uputiti putem elektroničke pošte galerija-umjetnina@sb.t-com.hr.

Postupak praćenja provedbe propisa
Povjerenik za informiranje Republike Hrvatske je tijelo nadležno za praćenje usklađenosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora sa zahtjevima pristupačnosti, kao i za nadzor nad provedbom Zakona.

U slučaju nezadovoljavajućih odgovora na obavijest ili zahtjev za povratne informacije o pristupačnosti ovih mrežnih stranica, korisnici se mogu obratiti Povjereniku za informiranje putem elektroničke pošte pristupacnost@pristupinfo.hr.

Inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora (NN 17/19) obavljaju inspektori i drugi ovlašteni službenici Ureda povjerenika.

Na nadzor se primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13 i 85/15).

Fake news,  je naziv izložbe Stjepana Šandrka,  a odnosi se  na složenicu posuđenu iz medijskog svijeta gdje se obično koristi za opis procesa dezinformiranja ili propagande koja se vrši kroz tradicionalne medijske kanale ili društvene mreže. Šandrka poznajemo po ciklusima slika u kojima se  već duži niz godina bavi  fenomenom spektakla, a ishodište  tog istraživanja je  kultna knjiga Guy Deborda “La societe du spectacle” iz 1967. godine, u kojoj pisac predstavlja moderno društvo kao mjesto gdje je život predstavljen kao ogromna akumulacija prizora.   Na Šandrkovim  novim slikama miješaju se prizori iz virtualne stvarnosti s prizorima iz masovnih medija i onima iz realnosti. Nastale su tako složene kompozicije  u kojima su muzejski prostori ispunjeni publikom na  način da učine vidljivim kako danas konzumiramo kulturu. Koliko god njegove slike  bile vizualno jasne u istoj mjeri  nam  bježi  potpuno ovladavanje njihovim  sadržajem  jer je riječ o slikarskim alegorijama  koje je potrebno znati iščitavati tim više jer  protagonisti njegovih radova su  fantastični likovi iz  svijeta digitalnih  medija. 

Suvremenost ovog slikarstva  je neupitna jer  se temelji  na  suvremenoj  popularnoj  kulturi  koju Šandrk svojim radovima propituje.

U prostoru Galerije „Ružić“, Šandrk se  predstavlja  s  15 recentnih radova iz više ciklusa i ovo je njegova  prva izložba u    našem gradu. Šandrk je bio i sudionikom kolonije „Sava“ a Brođani su mogli vidjeti njegove akvarele i na  dvije izložba Hrvatskog triennala akvarela. Stjepan Šandrk rođen je 1984. godine u Osijeku. Diplomirao je na slikarskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu 2006. godine u klasi Igora Rončevića. Godine 2015. doktorirao je na istoj Akademiji. Dosad je izlagao na 20 samostalnih i na više od 50 skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. U biografiji se navodi i da je redovni član udruge MENSA-e. Dobnik je brojnih nagrada za svoj rad.

U Galeriji „Vjekoslav Karas“ se u srijedu, 18. svibnja u 19 sati premijerno je otvoreno deveto izdanje već tradicionalnog hrvatskog trijenala akvarela. Muzeji grada Karlovca, Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda i HDLU (Hrvatsko društvo likovnih umjetnika) zajedno organiziraju nacionalnu izložbu akvarela pod nazivom 9. hrvatski trijenale akvarela.
Svrha hrvatskog trijenala akvarela jest pružiti uvid u svojstva i značajke akvarela kao likovne tehnike i discipline, prikazati najnovija djela nastala u Hrvatskoj u posljednje tri godine, upozoriti na imena i nove autorske darovitosti. Hrvatski trijenale akvarela održava se svake treće godine, počevši od 1998. godine.
U veljači 2022. godine objavljen je javni natječaj na koji se ukupno odazvalo dvjesto pet umjetnika. Članovi odbora za izbor djela – povjesničarka umjetnosti Iva Körbler, akademski slikar Josip Zanki i akademski slikar Tomislav Buntak za postav izložbe izabrali su sto deset umjetnika. Dobitnik Velike nagrade 9. hrvatskog trijenala akvarela je djelo „Jutarnje stube“, akademskog slikara Damira Facana Grdiše.
Facan je bio izlagač prošle godine u lipnju u Galeriji Ružić, kada je predstavio brodskoj publici svoj najnoviji ciklus akvarela velikog formata, a bio je i sudionikom kolonije „Sava“ u dva navrata. Od prvog triennala prošlo je skoro četvrt stoljeća (prva izložba triennala je bila 1998.) i kako zapaža autorica predgovora kataloga najnovijeg triennala , članica Odbora za odabir radova i dodjelu Velike nagrade triennala Iva Koerbler, ono što čini ovaj triennale različitim u odnosu na prošle, između ostaloga je činjenica da je došlo do velike generacijske smjene i da se na akvarelističkoj sceni Hrvatske pojavilo mnogo novih mladih imena. Brodski akvarelisti Zvonimir Petanović, Josip Šimić, Ivo Katić, Zlatko Kozina, Joško Majić, Dominik Baričević i Branimir Pešut su i ovoga puta potvrdili da je naš grad trajna adresa na kojoj se akvarelom vrlo uporno slika.
Izložba će ove godine biti postavljena u tri galerijska prostora. Premijerno otvorenje će se održati u Galeriji „Vjekoslav Karas“ u Karlovcu, HDLU u Zagrebu trijenale akvarela otvara 5. srpnja 2022., a u Galeriji Ružić u Slavonskom Brodu trijenale će biti predstavljeno 23. rujna 2022.

Izložbu financijski podupiru Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Karlovac i Grad Slavonski Brod.

U petak, 13. svibnja u 18 sati smo u Galeriji Ružić povodom Dana grada i Međunarodnog dana muzeja otvorili izložbu Vedrana Ružića: Simfonija betona i željeza i uživali u jazz koncertu Vedran Ružić Trija: Ružić Ružiću.

Izložba ostaje otvorena do 2. lipnja.

U Galeriji Ružić je u četvrtak, 3. ožujka u 18 sati otvarena izložba Alana Vlahova: Gore.

Izložbom je Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda obilježila godišnjicu rođenja Branka Ružića.

Alan Vlahov diplomirao je kiparstvo u klasi Šime Vulasa na Akademiji likovnih umjetnosti 1996. g.

Radi kao profesor u Školi primjenjenih umjetnosti u Zagrebu.

“Vlahov je kipar čiji je rukopis izgrađen na morfologiji jasnih oblika kojima se autor poigrava dovodeći ih u međusobne odnose u kojima nema šablonskog pristupa, prilazeći svakom novom radu s uvijek novom stvaralačkom radoznalošću. Nadahnut prirodom, gradi skulpture koje nose odlike duhovitosti, dopadljivosti i svježine. Bojom, koja je sastavni dio

skulpture, naglašava njenu ekspresionističku narav, kojoj dodatno doprinosi i reljefno dinamizirana površina skulptura.”

( iz predgovora Romane Tekić)

« ‹ 1 od 2 › »