U petak, 23. listopada u Galeriji Ružić u 18 sati otvorena je izložba multimedijalnog umjetnika Vedrana Perkova: „Nabadanja“. Izložba aktualizira fenomen otuđenosti i nerazumijevanja među ljudima, te kao takva otvara brojna pitanja i kontekstualizira ironični stav u kojem su znanstveni zaključci prezentirani kao puka spekulacija- nabadanje.
Vedran Perkov rođen je 1972. u Splitu. Slikarstvo je diplomirao 2002. na Accademia di Belle Arti di Brera u Milanu u klasi profesora Diega Esposita. Radi na Odsjeku za slikarstvo Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu, najprije u zvanju asistenta, a potom kao docent. Član je Hrvatske udruge likovnih umjetnika u Splitu i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Izlagao je na samostalnim izložbama u Splitu, Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Poreču, Dubrovniku i Milanu, te na brojnim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Sudionik je radionica i rezidencijalnih programa za umjetnike u Hrvatskoj, Italiji, Švedskoj, Latviji, Alžiru, Francuskoj i SAD. U novije vrijeme izlagačku djelatnost kombinira s kustoskom aktivnošću. Dobitnik je Nagrade Radoslav Putar (2007.), Velike nagrade Splitskoga salona (2007.) i Veliku nagradu 13. trijenala hrvatskoga kiparstva ( 2018.).
Izložbu je sufinanciralo Ministarstvo kulture i medija RH, te se može razgledati do 25. studenog.
Foto galerija
Nema slika u ovoj galeriji.
U prostoru Galerije „Ružić“ otvorena izložba 40. saziva Akvarelističke kolonije „Sava“. Riječ je o najstarijoj likovnoj koloniji posvećenoj akvarelu u Hrvatskoj, a pokrenuli su je 1938. godine Brođani Predrag Goll i Krunoslav Kern.
Ljubitelji akvarela na ovoj izložbi imaju priliku vidjeti radove ukupno 9 autora, a izložba će biti otvorena do 11. listopada 2020. godine. Svoje radove izlažu: Ivan Andrašić, Anna Arty Artyušenko, Jadranka Fatur, Matej Klešćik, Jurica Pušenjak, Luka Kušević Radaković, Dino Nuradin Trtovac, Iva Valenta, Nikolina Žabčić.
Akvarelistička kolonija „Sava“ primjer je dobro organizirane kolonije koja je kao takva i zabilježena u Likovnoj enciklopediji Hrvatske.
Ovdje možete pogledati on- line izložbu 40. SAZIVA AKVARELISTIČKE KOLONIJE SAVA
Nema slika u ovoj galeriji.
Poštovani,
Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda poziva Vas na otvorenje izložbe 40. saziva Akvarelističke kolonije “Sava” u petak, 11. rujna u 18 sati u Galeriji Ružić. Prošlogodišnji saziv činili su slikari Ivan Andrašić, Jadranka Fatur, Dino Trtovac, te mladi diplomanti zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti: Jurica Pušenjak, Iva Valenta, Luka Kušević Radaković, Nikolina Žabčić, Anna Artyushenko i Matej Klešćik.
Otvorenje izložbe bit će na otvorenom prostoru, ispred Galerije Ružić, a sve posjetitelje molimo da dođu sa zaštitnim maskama za lice.
Radujemo se Vašem dolasku!
Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda u Galeriji Ružić u petak je, 19. lipnja u 19 sati otvorila izložbu “Priroda i društvo” akademske slikarice Ivane Kutuzović, inače naše Brođanke sa zagrebačkom adresom, koja u rodnom gradu Slavonskom Brodu izlaže nakon 14 godina. Izložba “Priroda i društvo” može se razgledati sve do sredine kolovoza u radno vrijeme Galerije umjetnina od utorka do petka u vremenu od 10 – 17 sati te subotom od 10 – 14 sati.
Kao što smo vam i obećali, priredili smo vam i on-line verziju izložbe Ivana Kutuzović: Priroda i društvo koju smo otvorili večeras u Galeriji Ružić u Tvrđavi Brod.
S obzirom na to da je ponovno pogoršana epidemiološka situacija koronavirusa, molimo sve posjetitelje da u prostorije Galerije umjetnina ulaze isključivo s maskama za lice uz obaveznu dezinfekciju ruku na ulazu. Hvala!
U petak, 19. lipnja 2020., u Galeriji Ružić, otvara se izložba Ivana Kutuzović – Priroda i društvo.
Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda otvara u ponedjeljak, 11. svibnja u 12 sati u Likovnom salonu “Vladimir Becić”, povodom Dana grada i Međunarodnog dana muzeja, izložbu “IZBOR RADOVA IZ KABINETA AKVARELA GALERIJE UMJETNINA GRADA SLAV. BRODA”.
Izložbom obilježavamo 25. godina od osnivanja Kabineta akvarela i 40 godina postojanja Akvarelističke kolonije “Sava”.
Ova izložba prigoda je zaviriti u bogati fundus Kabineta akvarela i prezentirati brodskoj likovnoj publici dio njegove vrijedne građe, ali je i prilika da vratimo dug prošlosti i sjetimo se važnih imena koja su za nas ovdje stvorila djela trajne vrijednosti.
1995. osniva se, zahvaljujući donaciji Branka Ružića (1919.-1997.), Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda i utemeljuje se Kabinet akvarela čiji fundus čine u najvećem broju upravo radovi nastali na koloniji „Sava“, ali i radovi koji se prikupljaju otkupom i donacijama. Neki od radova ovom prilikom se prvi puta javno prezentiraju.
Izložbu je sufinanciralo Ministarstvo kulture RH, a Brođani će je imati priliku vidjeti u redovnom radnom vremenu Likovnog salona Becić , ponedjeljak – petak od 10.30 do 13 sati i od 18 do 20 sati, te subotom od 18 do 20 sati, uz pridržavanje svih mjera koje je propisao HZJZ.
Recikliranje je iznimno složen, ali i univerzalan fenomen bilo da se promatra u sadašnjosti ili u okviru kultura i zajednica iz prošlosti. To je skup društveno-ekonomskih, političkih odluka nekog društva i pojedinaca. Načini i motivi koji su čovjeka u dalekoj i bližoj prošlosti navodili na popravljanje, ponovnu upotrebu i recikliranje predmeta i/ili materijala duboko su usađeni u različite sfere društva, ali prije svega u čovjeka.
Stvaranje umjetničkog djela korištenjem odbačenih predmeta tzv. upcycling zahtijeva mnogo sati istraživanja i eksperimentiranja s materijalima i njihovim mogućnostima, kao i vremena za prikupljanje otpada. Rezultat su iznenađujuća djela u kojima je jedina granica-umjetnikova mašta i kreativnost. Sve veći broj umjetnika u svijetu predan je ovoj vrsti održive umjetnosti, a među njima se ističu: Gerhard Bär– njemački dizajner koji više od 20 godina stvara umjetnost od svakodnevnih predmeta i plastičnog smeća. Njegovi radovi spoj su estetike, ekologije i društvene odgovornosti. Martha Haversham- multidisciplinarna umjetnica iz Londona usredotočila se na stvaranje slika i kolaža od otpada vezanih uz žensku modu. Michelle Reader: engleska umjetnica koja izrađuje skulpture s mehaničkim elementima recikliranim iz igračaka i satova koje sakuplja s odlagališta otpada, dućana i trgovina rabljenim stvarima . Wim Delvoye– belgijski konceptualni umjetnik koji radi s rabljenim gumama. Ne mijenjajući strukturu kotača, on oblikuje figure nadahnute prirodom, cvijećem i biljkama. Yuken Teruya– umjetnik japanskog porijekla koji svoj rad temelji na upotrebi recikliranih materijala.
Češka umjetnica Veronika Richterova koristi različite metode rezanja, grijanja i sastavljanja plastične ambalaže kako bi načinila živopisne providne verzije svakidašnjih predmeta, od krokodila preko biljaka pa sve do lustera. Njezina posvećenost plastičnim bocama ne staje na umjetničkim kreacijama – dosad je skupila preko 3 000 plastičnih predmeta iz različitih zemalja i opsežno piše o povijesti i uporabi plastike.
Riječka umjetnica Tanja Blašković iza sebe ima brojne inovativne i značajne projekte kojima zagovara ekološku osviještenost. Osim radom na projektu Ri:use centar Rijeka u svom umjetničkom stvaralaštvu koristi reciklirane materijale i vrlo često stvara slike od plastičnih vrećica. U suradnju s komunalnim društvom Čistoća Rijeka i tvrtkom Big Belly, sudjeluje na oslikavanju pametnih spremnika za otpad. Stoji iza brenda „Imagine plastic“ koji se bavi prenamjenom plastičnih vrećica u modne dodatke pomoću posebne tehnike peglanja i recikliranja vrećica te „Cutie pie“ koji kroz tradicionalnu tehniku poput veza i goblena kroz teme poput ljubavi prema životinjama i prirodi želi u promatraču pobuditi osjećaje brige prema planetu Zemlji.
U svojem recentnom radu- muralu „Zagrljaj“ prikazala je ženski lik, kako vrlo nježno grli Zemlju želeći ju zaštititi, umiriti, reći joj da će sve biti u redu. Predimenzioniranost ženskog lika naglašava utjecaj svakog čovjeka na dobrobit planeta te kako malim promjenama u načinu korištenja resursa (odabir javnog prijevoza, a ne automobila) i našim potrošačkim navikama (odabir proizvoda koji nisu u jednokratnoj plastici, recikliranje i slično) itekako možemo promijeniti stvari na bolje zbog generacija koje dolaze.
I među umjetninama iz fundusa zbirke Ružićevih suvreminika izdvajamo radove dvojice autora koji su u korelaciji s temom recikliranja.
Stevan Luketić hrvatski kipar (Budva, Crna Gora, 8. XI. 1925 – Zagreb, 1. X. 2002). Diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1955 (F. Kršinić). Suradnik kipara Vojina Bakića (1952–58). Uglavnom u metalu izrađivao apstraktnu skulpturu rastočenih oblika, koja je početka 1960-ih bila bliska informelu. Oko 1970-ih približio se fenomenu tzv. starežne skulpture (skulptura otpada), osobito u obradbi mrežastoga kostura automobilskoga hladnjaka kao samostalne skulpture ili osnove za asamblaž. Autor spomenika u Zagrebu i Lepoglavi.
Šezdesetih je radio skulpture od kilera (hladnjaka za automobile). Jedna takva skulptura, doduše, novijeg datuma je i Skulptura VI/96, koja se nalazi u stalnom postavu Galerije Ružić.
Ratko Petrić rođen je 12. svibnja 1941. godine u Zadru. Diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1966. u klasi V. Radauša i bio suradnik njegove Majstorske radionice 1966–69. Suosnivač je likovne grupe Biafra. Od 1998. bio je izvanredni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Radio socijalnu i angažiranu skulpturu (Abortus, 1976; Rađanje Venere, 1989) te cikluse kojima ironizira društvene mane i pomodnosti (Teatar birokracije, 1972; Poklonstvo bogu Erosu, 1976; Kipleraj, 1998). Antiljepotom, nekonvencionalnim izrazom i efektom šoka (Skica za spomenik intelektualcu, 1989) postizao ekspresionističko raspoloženje, a kadšto koristio nekiparske materijale: kožu, papir, dlaku, meso i gotove predmete (Čovjek tuba, 1971; Hamlet, 1989). Bavio se karikaturom i grafičkim oblikovanjem. Objavio mape grafika (Golim perom, 1980). Začetnik ideje Aleja skulptura na savskome nasipu u Zagrebu. Autor više javnih skulptura, ponajviše u Zadru (Petar Zoranić, 1969; Perivoj od slave, 2002) i u Zagrebu (Chaplin, 1983; Kapi, 1990–91). Ratko Petrić umro je 12. listopada 2010. godine u Zagrebu.
Njegova skulptura Hamlet, također smještena u stalnom postavu Galerije Ružić, nastala je zavarivanjem različitog mehaničarskog alata i dijelova radijatorskih cijevi u formu kostura.