U Likovnom salonu „Vladimir Becić“ u petak 13. rujna otvorena je izložba radova 44. saziva Akvarelističke kolonije „Sava“. Otvorenjem je započeo i rad 45. saziva. Kolonija je trajala do nedjelje 15. rujna.
Izložba 44. saziva akvarelističke kolonije u kojem su bili akademski slikari Paolo Hrga, Dejan Kljun, Marko Živković, Ana Pintarić, Siniša Simon, Zoran Durbić, Darko Jovanović, otvara se u Likovnom salonu „Vladimir Becić“ 13. rujna u 18 sati. U novom 45. sazivu očekujemo dolazak akademskih slikara, Rie Trdin, Leona Zakrajšeka, Vjekoslava Filipovića, Josipe Heizlman, Ivana Nikolića, Josipa Brandisa Andreja Tomića. Slikari će uobičajeno posjetiti brojne kulturne lokacije oko Sl. Broda a u subotu ploviti rijekom Savom do Kobaša. Izložba 44. saziva ostaje otvorena do sredine listopada.
Radujemo se vašem dolasku!
Na Svjetski dan glazbe, 21. lipnja 2024. u Kući tambure nastupio je tročlani rock power trio Nemeček koji čine Vedran Živković (vokal/tambura), Borna Maksan (bubnjevi) i Leo Beslać (klavijature).
Upravo objavljenim drugim poglavljem trilogije albuma ’’Prokletije’’ nastoje proširiti dosad uspostavljeni glazbeni, konceptualni i produkcijski pristup sastava ispreplećući utjecaje žestokog rock zvuka, slavenske simbolike i krautrocka. ’’Prokletije II’’ tako predstavlja hladan, distopijski spoj kozmičke muzike i domaće psihodelične baštine, gdje izdanci panonske ravnice uz pomoć tekovina nove ere i magije slavonske tambure zidaju balkanski zid zvuka, istovremeno prizivajući minula i buduća vremena. Osmišljen kao neprekinuta glazbena cjelina namijenjena slušanju u jednom dahu, album umješno istražuje varijante harmonijskog izričaja, pokušavajući suprostavljanjem i suprostavljanjem fluidnosti dinamike i nadiruće distorzije dočarati eroziju pejzaža duševnih stanja našeg doba.
Grupa zajednički potpisuje autorstvo svih kompozicija, što svjedoči o ujednačenoj kreativnoj viziji i posvećenosti konačnom proizvodu.
Album je u produkciji Borne Maksana sniman između 2021. i 2023. godine u zagrebačkom studiju Rattus Rattus. Digitalno izdanje albuma službeno je dostupno za streaming putem svih relevantnih distribucijskih platformi od 5. veljače 2024. ljubaznošću izdavača Lack of Records.
U četvrtak 20. lipnja, 2024. u Likovnom salonu „Vladimir Becić“ otvorena je izložba radova akademske slikarice Snježane Đirlić Bošnjak. Brodska slikarica i likovni pedagog predstavila je svoj ciklus radova pod nazivom „Maslinski vrt“ s osamnaest radova slikanih u tehnici ulja i akrilika na platnu s temom masline, a izložba ostaje otvorena do 20. kolovoza.
Pogled Snježane Bošnjak usmjeren je prema drvu masline i ona ne slika maslinu kao statični predmet, već kao živo, dinamično biće, koje postoji temeljem biološkog rasta i vlastite životne energije. Snježanine masline nisu tek jedan u nizu elemenata iz pejzaža. One su osnovna tema i počivaju na centralnoj osi slike. Pejzaž je ovdje reduciran i izostaje, ako ga i ima naznačen kao dio neba, mora ili kao detalj suhozida. Umnažanje planova u slici je suvišno jer primarni likovni interes počiva na prvom planu s maslinama. Poput mrtve prirode, motiv je koncentriran u prvom planu, a umjesto opširnosti, umjetnica se odlučuje za slikarsku sažetost. Tako je moguće iz bližega promatrati strukturu debla, zalaziti mu pod grubu epidermu i analizirati teksturu i ritam neobičnih, raskošnih oblika koje maslina na površini kore stvara. Sunce i suho podneblje stvorili su stablo neobičnih kontura koje prkosi klimatskim izazovima, a rezultat je epiderma masline satkana od istrošenosti i oporosti.
Snježana Đirlić-Bošnjak rođena je u Splitu. Odrastala je u kaštelanskoj Zagori-Radošić. Osnovnu i srednju školu završava u Kaštelima i Splitu. Akademiju likovnih umjetnosti, smjer slikarstvo završava u klasi prof. V. Jordana. Od 1996. živi i radi u Slavonskom Brodu. Sudjeluje u više skupnih izložbi i likovnih kolonija, osobito u organizaciji Galerije umjetnina grada Sl.Broda (akvarelistička kolonija „Sava“, „Kritičar bira…“, „Slikari bolnici“ i drugim skupnim izložbama) a mnoga njena djela nalaze se u privatnim zbirkama. Prošle godine predstavila je svoj ciklus maslina u šibenskoj galeriji „Sv.Krševana“.Dolaskom u Slav. Brod zapošljava se u osnovnoj školi te dvadeset pet godina ulaže u obrazovno-odgojni rad s djecom. Na tom polju sa svojim učenicima osvaja mnoge nagrade i priznanja na gradskoj, županijskoj i državnoj razini. Radi na velikim školskim projektima, također kao i voditeljica učeničkih likovnih kolonija i radionica. Autorica je dva brodska murala i godinama sudjeluje kao član županijskog povjerenstva za izbor učeničkih radova.
Nema slika u ovoj galeriji.
Na današnji dan, prije 17 godina u Zagrebu je, u svojoj 102.g. umro Dragutin Tadijanović. Jedan od najvećih pjesnika 20. stoljeća, za svoga života je napisao 495 pjesama, a u nastavku donosimo tekst o jednoj od njegovih najpoznatijih pjesma, o pjesmi “Prsten”.
“
Nedužna mala stvar
Tko nije čitao Tadijanovićevu pjesmu o Prstenu, prstenu vrlo starom, srebrnom prstenu s kamenom koji se zove karneol. To je pjesma o prolaznosti, o vremenu, koje teče bez predaha, pa vlasnici prstena od jučer ne znaju ništa o vlasniku prstena danas.
Prsten je Tadijanović nosio od ljeta 1933. kojeg mu je poklonila njegova Jela, tada njegova djevojka, a od 4.IX.1939. Tadijanovićeva supruga. Poticaj da napiše pjesmu o Prstenu zbio se puno godina kasnije, kada se Tadijanović s pjesnikom Zlatkom Tomičićem vraćao iz Rastušja u Zagreb. Nakon praznika 1955., koncem studenoga, u prepunom vlaku, Tomičić je pitao Tadijanovića za njegov prsten, on je htio čuti kakvo mu je porijeklo, koliko vrijedi, kako je došao do njega. Već prvog prosinca Tadijanović je napisao pjesmu Prsten.
Tadijanovićeva misao je o prstenu kako vlasnici prolaze, a prsten ostaje. Govori u pjesmi ne cijena, već rastanak. Ne, koliko prsten vrijedi, već koliko dugo ćemo ostati zajedno. Ta misao, Tadijanovićev lirski subjekt, otkriva nam prolaznost života koji jednostavno briše realne slike, a veličinu života nalazi u suprostavljanju te očite prolaznosti prividnim neprolaznostima.
Prsten, nedužna mala stvar, koji posjeduje realnu sadašnjost, magijom pjesnika i jezika, i ako već 17 godina nije na Tadijanovićevoj ruci, preživjet će sve nas, bit će ga i onda kad nas ne bude.
Mi koji živimo, znamo i vjerujemo, da desetine Tadijanovićevih pjesama žive u nama, a živjet će i poslije nas, sve dok bude hrvatskog jezika.
PRSTEN
Kad me pitaju, kakav je
Prsten moj, i odakle je, odgovaram:
Srebrni prsten, zar ne vidite. A kamen, kap
Tamne krvi, koji zovu karneol,
Nosio je, u davno doba, na polasku
U križarski rat, vitez neki.(Tko zna išta
O njemu?) Kasnije, mnogo kasnije,
Nurnberški zlatar kamen je okovao
U srebro. I prsten, u malom nizu stoljeća,
Prelažaše s ruke na ruku. ( Te su ruke prah
I pepeo, mogla bi za njih reći živa usta.)
Pa je došao, j e d n o g a d a n a , i na moju ruku;
Ona je o njemu ( godine, godine!) napisala stih;
“Na ruci mojoj žalosnoj crveni prsten Javorov“
A nitko nije pomišljao da je doista
Na ruci mojoj žalosnoj crveni prsten Javorov,
Nego me ispitivahu:
Koliko bi on stajao,
I odmah dodavali: Hiljade, teške hiljade.
Ne bi ni slušali moj zbunjen odgovor,
Da nisam o tome mislio, i da ne znam
Hoće li on sa mnom leći
U zemlju ili će biti na nepoznatoj ruci
Kad moja bude pepeo i prah. Ona neće znati
Da se i meni činilo, kao i onima
Preda mnom, da se ruka moja neće nikada
Rastati od prstena, od prstena od srebra,
S kamenom tamnim kao krv, a zovu ga karneol
Oni koji poznaju drago kamenje. Gotova je pjesma
O prstenu. O mojem ili tvojem prstenu?
Zagreb ( Ilica 26) 1. prosinca 1955. četvrtak , popodne “
U srijedu, 22. svibnja, na 2. Panonskom festivalu knjige održana je radionica „Tragom Priča iz davnine Ivane Brlić – Mažuranić“, namijenjena najmlađim posjetiteljima festivala. Također, uz dežurstvo na štandu Muzejske udruge istočne Hrvatske, predstavljeni su strip izdanje „Priča iz davnine“ s Davorom Špišićem, koji je napisao scenarij, te ilustrirana knjiga „Kako je Potjeh tražio istinu“ sa Svjetlanom Junakovićem, ilustratorom knjige.
Nema slika u ovoj galeriji.
Povodom Dana grada i Međunarodnog dana muzeja, 16. travnja u Interpretacijskom centru Ivana Brlić-Mažuranić otvorena je izložba “Sanjati kazalište”, kojom su predstavljene predstave nastale prema djelima Ivane Brlić Mažuranić, kao prvi korak u sabiranju materijala za budući kazališni arhiv u Kući Brlić. U sklopu otvorenja izložbe upriličena je i premijerna izvedba predstave „Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica“, Kazališne družine Ivana Brlić-Mažuranić, u potkrovlju Interpretacijskog centra Ivana Brlić-Mažuranić.
Izložba „Sanjati kazalište“
Drugom polovicom 2023. iz želje za suradnjom i doprinosom, a povodom 150 godina rođenja Ivane Brlić Mažuranić, umjetnici Leo Vukelić, AUKOS, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku i Iva-Matija Bitanga Medijski dizajn Sveučilišta Sjever su osmislili i s Romanom Tekić, Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda pokrenuli ovaj projekt. Ideju za stvaranjem arhiva kazališnih radova nastalih prema djelima Ivane Brlić Mažuranić potaknula je za života nikad ostvarena želja Ivane Brlić Mažuranić da u kući Brlić ima jedan prostor u kojem bi bilo kućno kazalište.
Stvaranje arhive započelo je javnim inicijalnim pozivom za suradnju preko kazališnih udruga Assitej i Unima, direktnim kontaktom i sakupljanjem radova kolega koji autorski promišljaju kazališnu predstavu; dramaturga, redatelja, scenografa, kostimografa, lutkara, glumaca, kompozitora, svih koji su sudjelovali u kreiranju predstava prema literarnim djelima i životu Ivane Brlić Mažuranić. Šuma Striborova, Hlapić, Palunko, Regoč, svi su oni oživjeli mnogo puta u raznim oblicima izvedbi na scenama naših kazališta.
Sada kroz ovu izložbu koja prikazuje prvo sabiranje materijala i kazališnih interpretacija, skica, lutaka, kostima i scenografija, kao brojna uprizorenja vizija kazališnih autora i umjetnika, s njima kao interpretima možemo se prepustiti svijetu Ivaninih priča dok se likovi, prostori, dekori i glazba izmjenjuju u različitim tumačenjima začetih i izniklih iz istih rečenica, onih koje nadahnjuju i oplođuju vrelo umjetničke mašte.
Predstava „Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica“
Nastala prema bajci Ivane Brlić-Mažuranić, topla je to priča o ljubavi, obitelji, dobru i zlu. Predstava je rađena kao pripovjedno kazalište s igranim video dijelovima, u kojima su sudjelovali profesionalci, ali i mladi glumci amateri.
Na izradi predstave sudjelovali su:
Redatelj: Matej Safundžić
Snimatelj: Berislav Petrović
Scenograf: Valentina Srnojević
Igraju:
Pripovjedačica: Vanja Čiča
Jaglenac: Ivan Knežević
Rutvica: Dora Pejić
Relja: Andrija Krištof
Kneginja: Valentina Srnojević
Milojka: Darija Vlajnić
Zatočnice: Lucija Vukoje, Sara Vujčić, Magdalena Čavčić
Zmaj Ognjeni: Ivan Knežević, Dora Pejić, Anea Popović-Hlišić, Sara Vujčić, Lucija Vukoje, Magdalena Čavčić, Klara Marjanović, Petra Kuduz
Nakon pripremnih sastanaka osmišljavanja, danas je na Dan grada Slavonskog Broda uspješno održana prva escape room radionica u Spomen – domu Dragutina Tadijanovića!
Nakon obilaska stalnog postava, učenici su dobili sve potrebne informacije koje bi im mogle zatrebati kako bi uspješno riješili zadatke, našli ključ te uspješno izašli iz Spomen-doma. Uz edukativnu komponentu, učenici na ovaj način jačaju osjećaj za timski rad te uz igru i nagrade uče na brži i lakši način.
Dojmovi učenika 5.B razreda OŠ “Antun Mihanović” :
“Meni je bilo super, pogotovo kad smo prevrnuli sve stolice! Zadaci nisu bili ni lagani ni teški.” (Anđa Kovačević)
“Ovaj mi je bio najbolji od svih Escape room a-ova u kojima sam bio.” (Ivan Bogdanić)
“Meni je bilo jako zanimljivo. Zadaci su bili jako poučni, bilo je jako zabavno i ovo bismo trebali ponoviti.” (Šimun Ćonka)
Igraonicu su osmislile profesorice hrvatskog jezika Marija Čalušić (OŠ “Antun Mihanović”), Irena Alinjak (Gimnazija “Matija Mesić”) i Dajana Breznik, kustosica Spomen-doma Dragutina Tadijanovića.
Radionica će za sve zainteresirane posjetitelje uskoro biti u ponudi kao dodatan dio programa posjete Spomen-domu Dragutina Tadijanovića.
Za sve informacije se javiti na spomendom.dtadijanovic@gmail.com.
Vidimo se!
Prvo događanje u novootvorenom interpretacijskom centru Kuća tambure-slavonska notna bajka, Noć tvrđava, održano je u petak 10. svibnja. Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda sudjeluje u ovoj manifestaciji već treći put, a ove godine u Kući tambure organizirana je radionica cijanotipije te glazbeni kviz s naglaskom na tamburu. Kviz je vodio i pitanja osmislio Mario Kovač, a radionicu cijanotipije vodila je Valentina Srnojević.
Noć tvrđava je kulturno-turistička manifestacija koja se od 2022. godine održava na utvrđenim spomenicima kulturne baštine (tvrđave, utvrde, dvorci i sl.) na području Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine kao rezultat zajedničkog europskog projekta FORTITUDE. Cilj manifestacije je poboljšati kulturno-turističku ponudu u gradovima s utvrđenom baštinom u Europi te podići svijest o potencijalu i važnosti valorizacije kulturne baštine kao generatora razvoja kulturnog turizma.
U četvrtak, 9. svibnja, od 18 sati u Likovnom salonu Vladimir Becić održano je “Slikanje glazbe” u organizaciji udruge „Kulisa“, a u sklopu programa M-ART u ožujku. Pod mentorstvom izv.prof.art. Ivice Kurtza dvoje umjetnika osječke „Akademije za umjetnost i kulturu“, Petra Kordić i Filip Anić, oslikali su dva platna – crno i bijelo, a glazbom ih je pratio Ivan Koprivčević, dobitnik nekoliko nagrada „Porin“, suosnivač etno-rock grupe „Legen“ te autor glazbe brojnih filmova i kazališnih predstava.