Planirajući izložbu akademskog kipara i profesora na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci, Mladena Mikulina posjet njegovom ateljeu je nezaobilazna točka i razlog zaustavljanja u mojem putnom itinereru.
Mladen Mikulin, hrvatski je kipar rođen u Velikoj Gorici, 31. XII. 1958.Na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti diplomirao je kiparstvo u klasi Branka Ružića 1986. godine. Medij kojem se od početka svoga rada vrlo rano priklonio i u kojem je realizirao najveći dio svoga opusa je medij željeznog lima. Limena opna koja zatvara formu skriva nevidljivu šupljinu Mikulinovih protagonista, neodoljivo asocira na Yeatsove „hollow people“ . Umjetnikovi radovi u pravilu su velikih dimenzija zatvorenih volumena, čistih i maštovitih rješenja (Klupa, 1986; Raspelo, 1991.) zahtijevaju pored nadahnuća i izuzetan fizički napor koji se mora uložiti na „lomljenje i kroćenje“ lima koji pruža u procesu modeliranja ogroman otpor. Berislav Valušek navodi za Mikulina „da stvara dojam začudnosti i spomeničke monumentalnosti i arhetipske univerzalnosti“.
Autor je trideset javnih spomenika u Hrvatskoj od kojih spominjem u Velikoj Gorici (Golubica-Spomenik palim braniteljima),Pazinu (Herman Dalmatin, 1993) i Zagrebu(Aleja skulptura na Savskom nasipu, ‘Čovjek s kotačem’2003., Sokol, 1993–94., i Fra Grgo Martić,1994) Sisak ( ‘Sv.Kvirin’, 2007.)i Parizu (nadgrobno poprsje Jima Morrisona na groblju Père Lachaise).Možda je Mikulin najpoznatiji upravo po tom slavnom kamenom portretu koji je išaran graffitima tajanstveno nestao 1988. No brončana plaketa sa Morrisonovim likom je realizirana i čeka postav na slavnom pariškom grobu. Za svoj rad umjetnik je dobio niz nagrada.
Na rodnoj kući Dragutina Tadijanovića u Rastušju 2015. postavljena je spomen ploča s portretom akademika , također rad Mladena Mikulina.
Mikulinov „Čovjek s kotačem“ nalazi se u postavu Galerije „Ružić“, a brodskoj likovnoj publici predstavio se djelomično na kolektivnoj izložbi u Likovnom salonu Becić„Ružić i njegovi učenici“ prije dvije godine.
Mikulinov odabir same lokacije za svoj atelje- „kabinet čuda“u Vukovini nije slučajan i daleko je od centra glavnog grada pored Velike Gorice, na „gruntu“ koji je povijesno dobrano otežan povijesnim događajima i imenima koja su na njemu nekada boravila i živjela, a istovremeno je to i Mikulinova djedovina. Zemlja na kojem Mikulin ima svoj atelje nekada je pripadala Gašparu Alapiću, hrvatskom plemiću koji je široj javnosti najpoznatiji po svojem učešću u gušenju pobune zagorskih seljaka 1573. godine. Kurija iz 18.stoljeća, na Mikulinovom gruntu, zaštićeni je spomenik kulture koji nosi stoljetnu patinu. Drveno zdanje zrelo je za konzervatorski zahvat i obnovu koja jednom kad se dogodi uklonit će prašnjavi talog prošlih vremena i zasjati će u novome ruhu. Prostor oko kurije i ateljea čini park limenih skulptura koje sa svojom zrnastom korozijom i nadopunjuju patinu drvenih greda i crijepova kurije. „Kalvarija“, „Klupa“, „Portret Miroslav Krleže“ „Golubica“ i niz drugih dočekuju vas u dvorištu oko kurije poput nijeme straže, bez obzira da li je autor kod kuće ili ne. Dobar dio skulptura ovoga postava na otvorenome bit će izložen na Mikulinovoj izložbi u svibnju 2018. u Likovnom salonu „Vladimir Becić“ ovdje u Brodu.