Izložbe

Hvala svima koji su u utorak, 9. prosinca, bili na otvorenju izložbe „Rađanje Šokice” svjedočili pričama o posebnim, a ipak jednostavnim ženama.

Projektom „Rađanje Šokice” etnologija Marija Gačić te sociologinja i umjetnica Sonya Darrow ispričale su priču o posljednjim generacijama žena koje se oblače na tradicijski način. Istraživanje je 2024. godine provedeno u Babinoj Gredi, Sikirevcima, Velikoj Kopanici, Starim Perkovcima i Donjim Andrijevcima, gdje su se autorice susrele sa 17 žena koje su ih nesebično prihvatile i s njima podijelile dio svojih života.

Cilj projekta čiji su rezultat brojne fotografije, predmeti i životne priče kazivačica, bio je stil života ovih žena približiti široj društvenoj i znanstvenoj zajednici, kako bi njihove prakse ostale zabilježene, a njihove životne mudrosti postale nadahnuće generacijama. Marija Gačić je etnologinja, interpretatorica baštine i pokretačica „Heritage Chaser” platforme za primijenjenu etnologiju sa sjedištem u Strizivojni. Nematerijalnim i materijalnim kulturnim dobrima bavi se kroz razne projekte, radionice, kulturnu produkciju, ali i znanstvena istraživanja te suradnje s pojedincima i institucijama kao stručnjakinja za baštinu. Sonya Darrow je umjetnica i sociologinja sa sjedištem u Brnu (Češka). Začetnica je pokreta „Folklore’s Not Dead” u nastojanju da spasi svakodnevnu narodnu odjeću („všední kroj”) od zaborava i odlagališta otpada. Pokret je izrastao u prostor u kojemu ljudi uključuju tradicijske prakse u svakodnevicu današnjeg društvenog života, uključujući različite aktualne teme poput zaštite okoliša i djelovanja kroz tradicijske tekstilne vještine.

Žene koje se u 21. stoljeću odijevaju na tradicijski način često su se susretale s predrasudama i omalovažavanjem. Mi se nadamo da smo vas, ispričavši njihove priče, uvjerili u to da su upravo one te koje nas mogu mnogočemu podučiti. Autorice Marija Gačić i Sonya Darrow svakoj su prišle polagano, prijateljski, polako pridobivajući njihovo potpuno povjerenje i privilegiju uvida u intimu njihovih domova.

Sve ove kreativne, hrabre i stamene žene zaslužuju da njihov glas čujemo i spasimo od zaborava.

Izložba ostaje otvorena do kraja siječnja 2026. u izložbenoj dvorani interpretacijskog centra Kuća tambure – slavonska notna bajka.

Pozivamo vas da od njih učite.

Vladimir Jevicki

U četvrtak, 27. studenog, u Galeriji Ružić otvorili smo izložbu Željka Beljana: Djeca crtaju, odrasli se igraju – dijalog s kolekcijom Ružić.

Gostujući umjetnik Željko Beljan vraća fokus na čovjeka kao homo fabera te na tradicionalne tehnike rukotvorina, približivši se pristupom stvaralačkim premisama Branka Ružića, koji je upravo tradicionalnim alatima u rukama – dlijetima, pilama, makljom, sjekirom i ponekad motornom pilom komade drveta pretvarao u začudne oblike ljudi, životinja, arhitektura pa i cijelih gradova vodeći se svojom često ponavljanom tvrdnjom – sve je skulptura.

Kroz rad s tekstilom, rukotvorinama i participativnim pristupima, Beljan gradi prostor dijaloga između zanatskog i suvremenog, između umjetničkog djela i publike. Finalist je nagrade Radoslav Putar 2023. i alumnus WHW Akademije, a njegov rad prepoznat je po specifičnom spoju intime, zajedništva i istraživanja svakodnevnih praksi.

Hvala svima koji su sinoć došli na otvorenje i zabavili se s nama, a sve ostale pozivamo da posjete izložbu i zaigraju neku od Željkovih inovativnih skulptura – igara do idućeg studenog!

Vladimir Jevicki

U petak, 21. studenog 2025, u Likovnom salonu Vladimir Becić otvorili smo izložbu Darije Prša — Éphémère.

U ovoj dojmljivoj izložbi umjetnica Darija Prša donosi raskoš povijesnih stilova – od renesanse, baroka i rokokoa do romantizma i viktorijanskog doba – kroz naizgled neočekivani, ali izrazito sugestivan materijal: papir. Svaka haljina izrađena je ručno, s iznimnom pažnjom i osjetljivošću prema povijesnim siluetama koje su oblikovale žensku povijest, kulturu i estetiku. Papir, u svojoj nježnosti i strukturi, postaje metafora efemernosti – podsjetnik da se i u najprolaznijem materijalu može pronaći trajnost izraza i dostojanstvo umjetničkog čina.

Haljine Darije Prše ne oponašaju povijest, već je reinterpretiraju, pretvarajući je u suvremeni vizualni i emotivni doživljaj.

Izložba Éphémère posjetitelje potiče na promišljanje o značenju mode – o njezinoj moći oblikovanja identiteta, o prolaznosti trendova te o trajnosti umjetničkog čina, istražuje odnos između trajnog i prolaznog, materijalnog i simboličnog, propitujući način na koji se kroz modu ogleda duh vremena.

Zahvaljujemo svima koji su nam se pridružili na otvorenju i pozivamo sve zainteresirane da do 20. veljače 2026. posjete ovu jedinstvenu izložbu.

Vladimir Jevicki

U utorak, 4. studenoga u Spomen-domu Dragutina Tadijanovića svečano je obilježen 120. rođendan jednog najvećih hrvatskih pjesnika otvorenjem izložbe „Ususret 4. izdanju Sabranih djela Dragutina Tadijanovića“. Izložba najavljuje skori izlazak četvrtog, dopunjenog izdanja Sabranih djela, koje nakon 23 godine ponovno dolazi u ruke čitatelja, učenika i zaljubljenika u Tadijinu poeziju.

Postav izložbe donosi presjek pjesnikova života i stvaralaštva, kroz odabrane rukopise, fotografije i osobne predmete iz bogate ostavštine. Koncept izložbe temelji se na ideji da je Tadijanović – simbolično – njezin glavni posjetitelj, budući da se upravo ovdje, u Spomen-domu čuva cjelokupna njegova rukopisna i privatna ostavština.

Rođen 1905. u Rastušju, Tadijanović je cijeloga života nosio svoj zavičaj kao temelj svog stvaralaštva. U 543 napisane pjesme zabilježio je miris zemlje, tišinu večeri i jednostavnost svakodnevnog života, ostavljajući neizbrisiv trag u hrvatskoj književnosti. Novo izdanje Sabranih djela koja uskoro izlaze iz tiska predstavljaju most između vremena – između dječaka iz Rastušja i pjesnika koji je obilježio cijelo jedno stoljeće.

Izložba poziva na ponovno čitanje i otkrivanje pjesnikova opusa te čuva sjećanje na autora koji je vjerovao da „sjećanja blijede, sve se brzo zaboravlja“, ali da zapisane riječi ostaju. Na izložbi se mogu razgledati rukopisi, fotografije i predmeti koje su brižno čuvali on i njegova suproga Jela, stvarajući intiman uvid u život i rad Dragutina Tadijanovića.

Drugi dio programa pod nazivom “Tadijina sjećanja” obuhvatio je scensko uprizorenje Tadijanovićevog djetinjstva, u izvedbi dramskog glumca Vladimira Andrića i učenica 2. razreda Gimnazije Matija Mesić – Eme Ostojčić i Lane Rajkovače. Kratki scenski prikaz približio je publici pjesnikove rane godine i motive koji su oblikovali njegov opus.

Program VII. Tadijinih jeseni time je započeo spojem dokumentarne građe i umjetničke interpretacije, najavljujući godinu važnu za očuvanje i novo čitanje Tadijanovićeve poezije.

Hvala svima koji su prošle subote, 25.10. bili s nama na otvaranju izložbe “Neudorf” Domagoja Burilovića i na koncertu Ivana Grobenskog u Kući tambure.

Burilović duži niz godina fotografijom bilježim preostale povijesne seoske kuće od kojih su se mnoge, zbog derutnosti, nakon fotografiranja urušile. Njegova serija fotografija sastoji se upravo od tih „mrtvih“ kuća koje aplicira na nedavno snimljene lokacije na kojima su se nalazile, iznad vlastitih ruševina. Povijest je pokazala neutemeljenost idealizma koji je u njih ugrađen. Aktualno iseljavanje i demografski slom preostalog stanovništva ostavlja iza sebe prazan prostor Slavonije u kojem su te kuće ruševine prostora života i suživota.

Grobenski stvara glazbu u kojoj se podravska melankolija, tradicija i suvremeni kantautorski izraz stapaju u poetski blues recital o našem podneblju i ljudskoj sudbini. Zajedno s Leom Beslaćem, Markom Lucijanom Hrašćanecom i Nenadom Kovačićem, Grobenski u Kući tambure izveli su hvaljeni album Siromahi i lazari (Intek Music, 2020), koji je glazbena kritika opisala kao “jedan od najzačudnijih albuma u hrvatskoj glazbi posljednjih tridesetak godina” (Aleksandar Dragaš, Jutarnji list).

Zahvaljujemo Domagoju Buriloviću na snažnoj, vizualno i konceptualno dojmljivoj izložbi koja otvara važan razgovor o nasljeđu i stvarnosti Slavonije. Jednaku zahvalnost upućujemo Ivanu Grobenskom te njegovu bendu na glazbenom putovanju koje je, iz podravske perspektive, progovorilo o istim temama – pitanjima opstanka i ljudske izdržljivosti. Slika i zvuk pričali su istu priču, svako svojim jezikom.

Hvala Ivanu Pešordi na odličnom zvuku i svjetlu te večeri!

Uživajte u fotografijama našeg Ernesta Mazarekića!

« ‹ 1 od 2 › »

15. listopada u Likovnom salonu Vladimir Becić, svečano je otvorena izložba “NE-PRE-PRE-KE!” autorice Anabel Zanze.

Potaknuta željom da umjetnost učini dostupnom svima, Anabel Zanze od 2022. godine svoje stvaralaštvo usmjerava i prema osobama s oštećenjem vida, oblikujući reljefne radove na Brailleovu pismu – u papiru, bronci i taktilnim replikama – kao simboličan i stvaran doprinos humanijem okruženju. Uz tri originala, čak sedam radova prilagođeno je slijepim i slabovidnim osobama pomoću taktilnih grafika. Otvorenjem ove izložbe obilježili smo i Dan bijelog štapa, međunarodni dan posvećen osobama oštećena vida, uz nadu da će izložba doprinijeti boljem razumijevanju i unapređenju kvalitete života slijepih i slabovidnih osoba.

Hvala Tiflološkom muzeju, predvođenim Igorom Maroevićem, na suradnji, kao i kolegici iz Tiflološkog muzeja Ivi Sočković i povjesničarki umjetnosti Nadi Beroš na lijepom govoru na otvorenju. Maroević i njegov tim omogućili su da posjetitelji pomoću QR kodova uz svaki izložak poslušaju stručni opis i autorsku priču koju je sama slikarica snimila za svako djelo.

Poseban trenutak te večeri bilo je vodstvo kroz izložbu za članove Udruge slijepih Brodsko-posavske županije, koje su s mnogo pažnje i topline provele Nada Beroš i Anabel Zanze.

Hvala svima koji su bili s nama 15. listopada na otvorenju. Izložba ostaje otvorena do 15. studenog.

Vladimir Jevicki

Jučer, 24. rujna, otvorena je izložba Akvarelističke kolonije Sava!

Ovogodišnja izložba donosi jedinstveni spoj najranijih radova Krune Kerna, jednog od začetnika Kolonije Sava, i radova umjetnika koji su sudjelovali u radu prošlogodišnjeg, jubilarnog, 45. saziva.

Kernovi najraniji radovi svjedoče o njegovom izvornom slikarskom talentu i posebnom slikarskom senzibilitetu. Uz Kerna svoje radove izložili su i sudionici prošlogodišnjeg saziva Kolonije – Josip Brandis, Ivan Nikolić, Ana Čolaković, Vjekoslav Filipović i Andrej Tomić – kao polaznici radionice akvarela pod vodstvom Tina Andonovskog, održane u sklopu ovogodišnje Revije mladih umjetnika.

Izložba je postavljena u Likovnom salonu Vladimir Becić, mjestu na kojem se Akvarelistička kolonija Sava već desetljećima tradicionalno predstavlja publici.

Posebna zahvala gospođi Jasni Šarčević- Dulčić koja je fundusu Galerije poklonila četrdesetak najranijih radova Krune Kerna!

Pozivamo vas da posjetite izložbu i doživite bogatstvo izraza u ovom zahtjevnom, ali beskrajno inspirativnom mediju.

Vladimir Jevicki

Hvala svima koji su 18. rujna došli na otvorenje izložbe Mislava Lešića “Realizam ćorava sokaka”.

Bila je to večer ispunjena umjetnošću, razgovorima, emocijom i glazbom. Mislavovi radovi još jednom su podsjetili koliko je snažan spoj tradicije i suvremenog, a nakon otvorenja uživali smo u starim tamburaškim klasicima koje je Mislav puštao na gramofonu.

Posebno hvala Mislavu što je pristao izlagati kod nas i svima vama na dolasku i podršci. Vaša prisutnost daje smisao svemu što radimo!

Izložba ostaje otvorena do 15.10. u Galeriji Ružić!

Uživajte u galeriji fotografija našeg Vladimira Jevickog

« ‹ 1 od 2 › »

Sinoć je u Galeriji Vjekoslava Karasa u Karlovcu otvorena treća, posljednja etapa 10. hrvatskog triennala akvarela. Triennale akvarela predstavlja reprezentativan presjek suvremene hrvatske akvarelističke scene i nudi uvid u stvaralaštvo domaćih umjetnika u ovoj zahtjevnoj i profinjenoj likovnoj tehnici. Izložba prikazuje najznačajnije radove nastale u posljednje tri godine, donoseći i imena novih autorskih darovitosti koje se potvrđuju unutar medija akvarela.

Prije Karlovca radove 44 umjetnika odabrane od strane odbora za izbor djela u sastavu: Feđa Gavrilović, povjesničar umjetnosti, Josip Zanki, akademski slikar i Igor Loinjak, povjesničar umjetnosti, imali smo priliku vidjeti u Likovnom salonu Vladimir Becić u Slavonskom Brodu i u Galeriji AMZ u Zagrebu.

Hvala kolegama iz Muzeja grada Karlovca na suradnji i suorganizaciji 10. HTA u sva tri grada.

U Likovnom salonu Vladimir Becić u četvrtak, 3. srpnja 2025., otvorena je samostalna izložba vizualne umjetnice Gorane Težak, autorice snažnog i profinjenog slikarskog rukopisa.

U seriji radova okupljenih pod nazivom Disbalans svjetova, umjetnica s iznimnom lakoćom i ozbiljnošću progovara o fenomenu suvremenog društva i poziciji pojedinca u njemu. Bez ideoloških fraza i patetike, njezine slike bilježe svakodnevicu poput intimnog dnevnika – kompleksnog, iskrenog, suptilnog i duboko angažiranog.

Kako je u predgovoru istaknula Iva Körbler, Gorana Težak je “dovoljno inspirirana i hrabra da bi mogla biti autentična”, spremna odati hommage junacima u borbi protiv licemjernog establišmenta i otvoriti prostor za bijeg – makar on bio moguć samo u prirodu.

Zahvaljujemo svima koji su svojim dolaskom uveličali otvorenje izložbe i podržali umjetnost svojim prisustvom!

Izložba ostaje otvorena do 10. kolovoza 2025.

Pozivamo vas da je pogledate!

Vladimir Jevicki